ADVERTISEMENT

Koalicija, koju čine uglavnom zemlje NATO-a, uključujući Južnu Koreju, Australiju i Japan, sastaje se u petak u Parizu i očekuje se da će objaviti široke okvire plana za nastavak plovidbe kroz Hormuški moreuz.

Misija bi trebala uključivati ​​vojne brodove, pratnju, oružane snage, obavještajne službe, operacije čišćenja mina i radarske kapacitete. Neke evropske zemlje su već poslale brodove u regiju, potvrdio je Euronews.

Evropski lideri su u defanzivi otkako su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran 28. februara, što je rezultiralo zatvaranjem vitalnog brodskog prolaza od strane Irana, uzrokujući haos u globalnoj ekonomiji, a posebno je pogođena Evropa.

Kontinuirano efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza, prvo od strane Irana, a sada i od strane SAD-a, moglo bi izazvati još veću ekonomsku štetu ako napori ne uspiju osigurati trajno primirje.

Indirektni pregovori o produženju trenutnog primirja su u toku, s određenim optimizmom da se ono može produžiti i nakon 22. aprila, kada bi trebalo da istekne.

Bijela kuća se osjeća "dobro u pogledu izgleda za dogovor", rekla je novinarima u srijedu u Washingtonu američka sekretarica za štampu Karoline Leavitt.

"Cilj je ići dalje od planiranja"

Vojni stratezi iz NATO-a i drugih članica koalicije rade na planu posljednjih nekoliko sedmica. Lideri koji predvode misiju odlučni su da će mandat biti "strogo defanzivan" i nisu spremni ući u skup, vruć sukob.

Holandija je poslala fregate zajedno s vojnim osobljem prije početka buduće operacije.

"Cilj je da sada idemo dalje od planiranja i da pripremimo plovila u regiji kako bi bila spremna za djelovanje kada se sukob smiri", rekao je izvor iz NATO-a za Euronews.

"Ali to će biti na defanzivnoj strani stvari, s plovilima, senzorima, radarima i brodovima za razminiranje", dodao je izvor.

Sastanak će se održati u hibridnom formatu. Većina zemalja će prisustvovati online, a premijer Velike Britanije Keir Starmer i njemački kancelar Frederich Merz će se lično pridružiti francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu u Jelisejskoj palati.

Kancelar Merz je u četvrtak izjavio da bi svako njemačko učešće u misiji osiguranja moreuza moglo uslijediti tek nakon "barem privremenog prekida vatre" i odobrenja vlade u Berlinu i parlamenta.

"Još smo daleko od toga", rekao je.

Zemlje NATO-a su u početku bile uporne u tome da rat nije njihova odgovornost jer nisu unaprijed konsultovane. Ali su bile prisiljene da osmisle plan za ponovno pokretanje funkcionisanja moreuza nakon što je američki predsjednik Donald Trump izdao ultimatum saveznicima NATO-a da ga uspostave "u roku od nekoliko dana".

Trump je jasno iznio svoj stav generalnom sekretaru NATO-a Marku Rutteu tokom njegovog službenog putovanja u Washington prošle sedmice.

„Može se sa sigurnošću reći da je generalni sekretar imao konkretne zaključke iz razgovora s Trumpom“ tokom Rutteove posjete Bijeloj kući, rekao je izvor iz NATO-a.

„Trump je bio zaista frustriran i jasno nam je stavljeno do znanja da moramo djelovati“, rekao je izvor.

"Strogo odbrambena misija“

Međunarodni brodski promet i globalne cijene nafte i plina naglo su porasle kao direktna posljedica blokade. Oko 20% svjetske nafte transportuje se kroz moreuz – vitalni plovni put koji se nalazi između Irana i Omana, povezujući Meksički zaljev s Omanskim zaljevom.

Međutim, Iran je dozvolio transport vlastite nafte i zadržao je prolaz otvorenim za neke od svojih saveznika, Kinu i Tursku.

U ponedjeljak je Trump nametnuo američku blokadu pomorskog prometa koji ulazi i izlazi iz iranskih luka.

Ovaj potez ima za cilj izvršiti pritisak na neke od iranskih saveznika da uvjere Iran da ukine vlastitu blokadu. Također je osmišljen kako bi se ometala sposobnost Teherana da profitira od izvoza nafte.

Ukupni mandat misije još uvijek nije jasan, ali je malo vjerovatno da će je odobriti NATO, jer koalicija insistira da operacije ne uključuju SAD, ključnog saveznika NATO-a, ali i stranu u sukobu.

„Koalicija želi osigurati da ova misija nije povezana sa borcima - u ovom slučaju, SAD-om i Izraelom“, rekla je osoba upoznata s pripremama za Euronews.

Macron je rekao da će „strogo odbrambena misija“ biti „odvojena od zaraćenih strana“, u objavi na X.

Mandat UN-a ili proširenje mandata EU Aspides su razmatrani, ali bi odluka Vijeća sigurnosti UN-a za takvu operaciju bila vrlo teška za postići.

Uprkos velikom broju zemalja koje su spremne da izdvoje resurse, postoje mnogi rizici za operaciju tako duboke složenosti, kažu stručnjaci.

„Uvijek postoji mogućnost da ćemo biti uvučeni u širi sukob“, rekao je za Euronews Ed Arnold, viši istraživački saradnik za evropsku sigurnost u RUSI-ju.

„Ako niste spremni da se pridružite ratu, onda možda nemojte raditi prvi dio, jer će Iranci znati da Evropljani nisu neka velika sila odvraćanja“, rekao je Arnold.