V.d. načelnika Odjeljenja za poljoprivredu u Gradskoj upravi Bijeljina, Sreten Vučković za Euronews kaže da RS, ali i cijela BiH, uvozi 2/3 poljoprivrednih proizvoda i da je to nešto što guši domaću poljoprivredu proizvodnju.
ADVERTISEMENT
Govoreći o predviđanjima za tekuću sezonu, Vučković naglašava da su vremenske neprilike i niske otkupne cijene ključni izazovi, ali i da zaštita geografskog porijekla semberskog kupusa otvara nova vrata za brendiranje regije.
"Kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u Semberiji, ali i generalno, u cijeloj Republici Srpskoj i BiH, svake godine, to je priča za sebe. Svake godine, mnogo je izazova i sve zavisi od vremenskih uslova. Posljednjih godina, naši poljoprivrednici se suočavaju sa izuzetno sušnim ljetima, ali ono što je najveći izazov za poljoprivredne proizvođače jeste to, da, kada se nešto proizvede, da se to proda po niskim cijenama. To je najveći problem koji prati poljoprivrednu sezonu", kaže Vučković i nastavlja:
"Kada je u pitanju kupus, mi smo prije godinu i po dana smo dobili sertifikat o zaštiti geografskog porijekla kupusa, po čemu smo poznati. Ono što slijedi jeste organizovanje poljoprivrednih proizvođača i proizvodnja po uniformnoj metodologiji, rad i ono što je važno, da se radi na marketingu i brendiranju. Imamo mnogo mogućnosti. Mi smo finansirali Udruženje koje je sprovodilo ove aktivnost o zaštiti geografskog porijekla i dalje nastavljamo sa svim aktivnosti kako bismo što bolje pozicionirali naše poljoprivredne proizvođače", ističe Vučković.
Uticaj certifikacije na izvoz i problem prekomjernog uvoza
Na pitanje o plasmanu domaćih proizvoda na tržište Evropske unije, Vučković ističe da će zaštita porijekla značajno poboljšati poziciju Semberije, ali upozorava na sistemski problem uvoza koji guši domaću proizvodnju.
"Sigurno da će uticati u značajnoj mjeri. Do sada, svaki proizvod koji je zaštićen u BiH je uticao na prodaju i bolje pozicioniranje na tržištu. Tako da, sigurno da će to uticati na plasman kupusa van granica BiH. Može uticati i na cijenu, čim je veća potražnja, veća je cijena. Ono što je suštinski problem, je što mi stalno pričamo o izvozu, što donosioci odluka ne podvlače crtu, da vidimo koliko zaista mi možemo da proizvedemo za sopstvene potrebe. Mislim da mi uvozimo 2/3 stvari, a stalno pričamo o nekom izvozu. Moramo da pričamo o samodovoljnosti. Ono što guši našu proizvodnju jeste uvoz poljoprivrednih proizvoda, pogotovo u sezonu kada i kod nas uspijeva. Kada je u pitanju i kupus i lubenica, dinja i paradajz", dodaje Vučković.
Analiza podsticaja i budžetskih izdvajanja za poljoprivredu
Kada je riječ o finansijskoj podršci, v.d. načelnika ističe da Bijeljina prednjači u izdvajanjima, s rekordnim iznosima koji direktno idu proizvođačima.
"Mogu reći da smo rekorderi po tom pitanju. Kada pogledam unazad, recimo od 2022. godine, podsticaji iz godine u godinu su se povećavali. Samo ću reći podatak, da je 2024. godine, ukupan iznos sredstava koji je izdvojen iz Budžeta Bijeljine, je 4,7 miliona maraka podsticaja direktno poljoprivrednim proizvođačima, što je oko 6,5 odsto Budžeta Grada. Iz godine u godinu on nije ispod tri miliona KM. U zavisnosti od situacije na tržištu i vremenskih uslova, taj iznos se povećava", konstatuje Vučković.
Raspoložive površine i promjene u strukturi sjetve
Vučković se osvrnuo i na resurse kojima Semberija raspolaže, objašnjavajući zašto dolazi do prelaska sa kukuruza na sigurnije kulture poput pšenice i ječma, te povlačeći paralelu sa drugim lokalnim zajednicama.
"Semberija raspolaže sa oko 50.000 hektara obradivih površina. Sama struktura sjetve se mijenja iz godine u godinu sa nekim ne značajnim odstupanjima. Imamo nešto veće odstupanje ove godine kada su u pitanju strna žita i kukuruz. Kukuruz i dalje zauzima najveće površine u Semberiji. Do sada je zauzimao oko 25.000-26.000 hekatara, međutim, ove godine će biti zasijano oko 23.500 hektara. Ali, imamo za oko 2.000 hekatara povećanu proizvodnju pšenice i ječma koji zauzimaju površinu od oko 20.000 hekatara. Razlozi za to, leže u vremenskim uslovima jer je nešto sigurnija sama proizvodnja u oktobar-jun mjesec", kazao je Vučković.
Bijeljina je, kaže, uvela i dodatne mjere podsticaja za poljoprivredu.
"Skoro sam istraživao druge lokalne zajednice i izdvajanje, recimo Gradiška je pandan Bijeljini, imamo sličnu obradivu površinu negdje oko 47-48.000 hektara. Izdvajanja u Gradišci su oko 350.000 KM, mislimo na direktna izdvajanja, plus kroz neke druge mjere, to je iznos od oko 700.000-800.000 maraka. Tako da, tu vidimo opredijeljenost gradova za poljoprivredu. Ove godine, Budžetom je planirano tri miliona maraka kroz Agrarni find Bijeljina i plus, što smo prošle godine uveli novu mjeru podsticaja, a to je subvencionisanje prilikom kupovine sjemenskog kukuruza, odnosno sjetvene jedinice, prošle godine je bilo 20 maraka po sjetvenoj jedinici, ove godine će to biti nešto veći iznos. Prošle godine je za namjene izdvojeno oko 320.000 maraka, a ove, na tri miliona, još 500.000 za pomenutu mjeru", zaključuje Vučković.