Christian Schmidt izjavio je da bi pitanje državne imovine moglo dobiti novo rješenje tokom ove godine, ocijenivši da je riječ o jednom od najvažnijih neriješenih problema u BiH. On je naveo da OHR radi na modelu prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala o korištenju državnog zemljišta.
ADVERTISEMENT
"Moji saradnici razvili su model prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala za koje svrhe se državna zemljišta mogu koristiti", rekao je Schmidt u intervjuu za njemački SZ ("Zidojče cajtung").
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je jedina država nastala raspadom bivše Jugoslavije koja još nije jasno definisala kome pripada nekadašnja društvena imovina - državi, entitetima ili lokalnim zajednicama.
Schmidt je naveo da je posljednjih mjeseci došlo do „nove dinamike“ u razgovorima o ovom pitanju, dijelom i zbog planirane izgradnje novog gasovoda iza kojeg stoje američki investitori povezani s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa (Južna interkonekcija; op; a.)
"Nestrpljenje raste i među načelnicima opština, koji često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu zbog neriješenih imovinskih odnosa", rekao je Schmidt.
On je otkrio da OHR radi na modelu prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala o tome za koje svrhe se državna zemljišta mogu koristiti.
"Nadao sam se da će se, u okviru skorog otvaranja pregovora o pristupanju EU, mnoge stvari lakše riješiti. Međutim, još uvijek nemamo pregovore o pristupanju EU. To ne mogu nadoknaditi, mogu samo ublažiti posljedice. S druge strane, ipak smo nešto postigli. I uz malo sreće, ove godine ćemo možda donijeti odluku o pitanju državne imovine", najavljuje Schmidt.
Govoreći o interesovanju SAD-a za ovo pitanje, Schmidt je podsjetio da projekat gasovoda proizlazi iz studije izvodljivosti stare šest godina, koju je ranije podržala Evropska unija s ciljem smanjenja zavisnosti od ruskog Gazproma. Međutim, kako je naveo, EU se u međuvremenu povukla iz projekta.
"Evropljani više nisu uključeni. Ne može se Amerikancima zamjeriti što projektu pristupaju sa drugačijim idejama", rekao je Schmidt.
Odgovarajući na pitanje zašto baš sada odlazi s funkcije on je rekao da je osjetio da "pritisak raste ne samo na njega, nego i na same dejtonske strukture."
"Bilo mi je važno osigurati da sama funkcija opstane. Ukidanje bez ostvarenja postavljenih ciljeva, a oni su, nažalost, do sada ostvareni samo djelimično, značilo bi dovođenje u pitanje kompletnog Dejtonskog sporazuma, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a. A to bi bilo neodgovorno u vremenu kada se iz Republika Srpska sve češće čuju secesionističke izjave."
Schmidt nije htio odgovoriti da li je trpio pritiske od Amerikanaca. Rekao je da je podrška od svih postojala.
"I London se veoma zalagao za očuvanje OHR-a i lično me podržavao. Velika podrška dolazila je i iz Rima i drugih prestonica. Ali u pozadini su se vodile rasprave u kojima nisam učestvovao, samo sam čuo da su bile veoma intenzivne," objasnio je.
Spomenuo je da su u Domu naroda "Hrvati i Srbi više puta zajedno spriječili kvorum za odlučivanje, a time i donošenje zakona."
"Takođe, zakonodavci gotovo ništa nisu usvojili od mjera koje traži Vijeće Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog toga će Bosna i Hercegovina vjerovatno završiti na sivoj listi zemalja sa rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju."
Na konstataciju da SAD očigledno žele uskoro potpuno ukinuti OHR, "kao što to Kremlj već dugo zahtijeva", Schmidt je rekao da niko ne zna "gdj će ove centrifugalne tendencije na kraju odvesti."
"Ali Bosna danas nije Bosna iz 1991. godine, kada je zbog snažnog prisustva Jugoslovenske narodne armije bilo mnogo oružja u zemlji," zaključio je.