Šuhret Fazlić, zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona i osnivač Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu, u razgovoru za Euronews Dan govorio je o mogućoj kandidaturi za Predsjedništvo BiH, odnosu prema Krajini, međunarodnoj zajednici i političkoj situaciji u zemlji. Poručio je da je Krajina godinama zapostavljena te da Bosni i Hercegovini treba više dijaloga i manje politike straha.
ADVERTISEMENT
Euronews: Pretpostavljam da ste čuli da je Bakir Izetbegović danas zvanično potvrdio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. Da li ste i vi prelomili, da li ćete u trku?
Fazlić: Mislim da bi bolje pitanje bilo zašto je uopšte došlo do ove priče oko moje kandidature.
Euronews: Prvo vi odgovorite da li ćete biti kandidat, pa ćemo nastaviti.
Fazlić: To ćemo vidjeti kada budu zvanično raspisani izbori. Tada ćemo u Pomaku odlučiti o tome. Evidentno je da nam treba malo agresivniji nastup kada je u pitanju interes Krajine i njen razvoj. Koristimo i ovu situaciju da o tome više govorimo. Ako bude trebalo, kandidovat ću se za Predsjedništvo.
Euronews: Znači u Pomaku još uvijek nema odluke?
Fazlić: Naravno. Sačekat ćemo raspisivanje izbora pa ćemo onda odlučiti.
Euronews: Upravo ste pomenuli zastupljenost Krajine. Da li je to dovoljno jak motiv da prelomite?
Fazlić: To je najjači motiv. Mi bismo iz Krajine, kada bismo mogli, imali kandidate za sve moguće funkcije, od Predsjedništva do premijera Federacije. Možda bi tada neko počeo razmišljati o nama kao ravnopravnom dijelu Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Mi smatramo da se svi dijelovi države ne razvijaju jednako.
Euronews: Smatrate da nije dovoljno pažnje usmjereno prema tom dijelu zemlje?
Fazlić: Naravno. Godinama tvrdimo da smo zapostavljeni i prevareni. Sjete nas se samo pred izbore ili kada nastane neka kriza. Obećanja se uglavnom ne ispune.
Euronews: Za bošnjačkog člana Predsjedništva kandidature su najavili Denis Bećirović, Bakir Izetbegović, Semir Efendić, a spominje se i Fahrudin Radončić. Vaš komentar?
Fazlić: Prije svega želim da se izvinim Denisu Bećiroviću zbog toga što sam u jednom javnom nastupu spomenuo njegovu suprugu. Mislim da to nije bilo najprimjerenije. Htio sam samo reći da i biti supruga člana Predsjedništva predstavlja određenu državničku poziciju.
Mi smo u Bihaću podržavali i Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića, ali nismo zadovoljni ni jednim ni drugim. Sa Fahrudinom Radončićem imamo iskustva iz vremena kada je bio ministar sigurnosti. Možda je Semir Efendić neko novo lice koje bolje razumije potrebe običnih ljudi.
Euronews: Na kojim projektima biste insistirali?
Fazlić: Najveće razočarenje bilo je kada je smanjen budžet za aerodrom Bihać. To je projekat koji postoji još od osamdesetih godina, a ozbiljno je pokrenut u mandatu Vlade Federacije od 2012. do 2016. godine. I kasnije je Vlada Fadila Novalića aktivno učestvovala u projektu.
Mi smo 2022. podržali Trojku bez posebnih uslova, samo tražeći nastavak projekata poput aerodroma Bihać i brze ceste Bihać – Velika Kladuša. Ne samo da nisu nastavili projekat, nego su nam uzeli dodatna sredstva. Bez podrške Federacije takvi projekti ne mogu uspjeti.
Euronews: Uvođenje novih tehnologija u izborni proces izaziva veliku pažnju. Šta mislite o tome?
Fazlić: Lično smatram da je u Krajini bilo teško krasti glasove na način na koji se često priča. Ali bilo je mnogo manipulacija preferencijama unutar stranaka. Građani glasaju za jednog kandidata, a na kraju prođe neko drugi. I sam sam bio žrtva takve manipulacije 2010. godine. Ako novi sistem bude tehnički funkcionisao kako treba, sigurno će biti bolje.
Euronews: U javnosti se sve više govori o novoj fazi međunarodnog pristupa prema BiH nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a i ostavke Christiana Schmidta. Šta očekujete?
Fazlić: Očekujem početak nekog novog procesa. Ono što meni smeta jeste da Bošnjaci uporno grade narativ žrtve i očekuju pomoć međunarodne zajednice. Vidjeli smo koliko ta pomoć može biti promjenjiva.
Očekujem da se otvoreno govori o strahovima svih naroda i da počne ozbiljan dijalog. Većina građana želi normalan život, saradnju i da ljudi ne odlaze iz zemlje.
Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska. Ona je i srpska, i hrvatska, i bošnjačka. Priča o građanskoj državi jeste dobra, ali ne možemo ignorisati strah Srba i Hrvata od majorizacije.
Euronews: Smatrate li da je dogovor političkih aktera moguć i nužan?
Fazlić: Moguć je. Očekivao sam da će Trojka to uraditi i zbog toga smo ih podržali, ali sam se razočarao. Možda će neki novi ljudi drugačije pristupiti tome.
Euronews: Transformacija OHR-a, da li je realna?
Fazlić: Radio sam u OHR-u od 2004. do 2007. godine. Tada se govorilo o prenosu odgovornosti na domaće institucije. To se mora vratiti. OHR bez bonskih ovlasti i bez nametanja više nema smisla. Bonske ovlasti su imale svrhu neposredno nakon rata, ali 30 godina poslije rata ne možemo stalno očekivati da OHR rješava naše probleme.
Euronews: Danas se u Ženevi razgovara o odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Smatrate li da je BiH učinila dovoljno po pitanju problema otpada na Trgovskoj gori?
Fazlić: Siguran sam da jeste. Ljudi iz Krajine, zajedno sa zastupnicima iz Republike Srpske, zajednički su radili na tome. Međutim, veoma je teško boriti se protiv Hrvatske iz pozicije Bosne i Hercegovine, pogotovo zato što je Hrvatska članica Evropske unije.
To što Hrvatska radi šalje ružnu poruku – kao da nije problem da se eventualno truju ljudi u BiH, samo da to nije na njihovoj teritoriji.
Euronews: Kao bivši gradonačelnik Bihaća, kako danas gledate na migrantsku situaciju?
Fazlić: Situacija je danas mnogo bolja. Državne institucije i Služba za poslove sa strancima preuzele su upravljanje procesima, migranata je manje i postoje kapaciteti poput Lipe.
Iznenađuje me da Hrvatska sada planira migrantski centar uz samu granicu, dok su nama ranije govorili da kamp ne može biti ni 15 kilometara od granice. Mislim da će Hrvatska imati više problema nego Bosna i Hercegovina, jer migranti ne žele ostati ovdje.