Ustavni sud BiH suočava se s alarmantnom krizom i rizikom od potpune paralize jer od 2022. godine djeluje u nepotpunom sastavu bez dvoje nedostajućih sudija koje Narodna skupština RS još uvijek nije izabrala. Zbog nedostatka kvoruma onemogućen je rad Velikog vijeća, koje je odlučivalo o većini predmeta, što je dovelo do kritičnog zagušenja suda. Prema riječima predsjednika Mirsada Ćemana, situacija je zabrinjavajuća, a broj neriješenih predmeta na kraju prošle godine premašio je 13.000.
ADVERTISEMENT
"Prije deficita sudija bilo je neriješeno oko 3.000 predmeta. Očigledno je da je povećan broj neriješenih predmeta za 460 posto. Mi imamo konstantan priliv iz cijelog BiH što znači da je povjerenje građana u Ustavni sud na visokom nivou", poručio je Ćeman.
Maksimalno trajanje postupka pred Ustavnim sudom produžilo se s 20 na 60 mjeseci.
Ustavni sud BiH ima više od 5.000 pripremljenih odluka ali ne mogu odlučivati o njima jer su ograničeni resursima jer ne funkcioniše Veliko vijeće.
"Bili smo došli do granice potpune paralize, možda je to nekom i cilj", naglašava Ćeman.
Tokom 2025 godine doneseno je ukupno sedam rješenja o neizvršenju odluka, koja su upućena Tužilaštvu BiH.
Sutkinja suda Valerija Galić poručila je da Bosna i Hercegovina godinama pokazuje institucionalne slabosti posebno kod rješavanja pojedinih problema poput statuta grada Mostara ili izbornog zakona.
"I dalje su zabilježeni slučajevi narušavanja pravnog stanja. Sto se tiče predmeta apelacione nadležnosti tu su prisutni sistemski problemi", ističe Galić.
Što se tiče odluka Suda u Strazburu, Galić kaže da je u prošloj godini sud u Starzburu razmatrao 312 predmeta, 306 je odbio, a u šest slučajeva donio presude u kojoj je u jednoj utvrdilo kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Sedamdeset predmeta je bilo pred sudom u Strazburu u prvoj polovine ove godine.