"U karijeri sam samo jednom dobio crveni karton", rekao je u intervjuu turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Kao bivši, turski čelnik sigurno je vrlo svjestan da su sudije mnogo vjerovatnije i spremniji gledati na drugu stranu kada je riječ o poznatoj zvijezdi nego bilo ko drugi. Čak i ako se radi o tako ozbiljnim prestupima kao što je zatvaranje političkih protivnika.
ADVERTISEMENT
"Erdogan je samouvjeren i ojačan", objašnjava Faris Kočan, predavač međunarodnih odnosa na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani, odabir trenutka za obračun s harizmatičnim opozicionim čelnikom Ekremom İmamoğluom kojeg su sredinom prošle sedmice turske bezbjednosne vlasti uhapsile zajedno sa 105 istaknutih kritičara Erdoganova režima. Erdogan je napredovao "od izolovanog aktera (prije samo nekoliko godina) do onog s kojim svi žele sjediti za stolom", objašnjava stručnjak, što je jedinstvena prilika za uklanjanje posljednje prepreke uspostavi modernog sultanata, piše Bloomberg.
Turske vlasti opravdale su hapšenje gradonačelnika Istanbula nedugo prije njegovog imenovanja na čelo opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) sumnjom u korupciju i terorističke aktivnosti, jer je navodno sarađivao sa zabranjenom kurdskom strankom PKK. Opozicija je hapšenje, koje je uzdrmalo povjerenje investitora i privrednika u zemlji, koja se polako počela oporavljati od duboke privredne krize nakon zadnjih predsjedničkih izbora u maju 2023. godine, nazvala "državnim udarom protiv našeg budućeg predsjednika".
Strasti Erdoganovog obračuna s političkim protivnicima, koji s obzirom na optužbe i broj uhapšenih opozicionara, među kojima su novinari, privrednici i političari, vrlo brzo poprimaju izgled borbe za opstanak, u nekoliko su se dana prelile na ulice velikih turskih gradova. Sve veći broj ljudi, posebno studenata, već nekoliko dana protestuje u znak podrške Imamogluu, kojemu je sud juče odredio pritvor do suđenja, a stranka ga je nominovala kao kandidata za predstojeće predsjedničke izbore. Uprkos službenoj zabrani protesta, mnoštvo mladih i dalje se okuplja na protestima, a nedavno je izbilo nasilje nakon što su se protestanti sukobili s policijom.
Opozicija je hapšenje Ekrema İmamoğlua nazvala "pučem protiv budućeg predsjednika".
Erdogan, koji je tokom više od 20 godina vladavine savladao umijeće sjedenja na dvije stolice, nastavlja slijediti svoju oprobanu strategiju istovremenog igranja pro- i anti-zapadnog glumca. Pokazao je to nedavni sastanak koalicije voljnih za podršku Ukrajini i hitnost uspostavljanja vlastitog sigurnosnog kišobrana Evropske unije u svjetlu najave američkog povlačenja snaga iz Evrope, gdje bi Turska ponovno mogla igrati važnu ulogu kao posrednik u pregovorima, a još više kao partner u snabdijevanju zemljama EU oružjem. Dok Evropa pokušava ojačati svoju odbranu, što bi Ukrajini moglo dati sigurnosne garancije koja Trumpove Sjedinjene Države nisu spremne pružiti, Turska, s drugom najvećom vojskom u NATO-u i odbrambenom industrijom u procvatu, važan je dio rješenja ukrajinske zagonetke.
Nadalje, međunarodna zajednica je spremna zažmiriti na Erdoganove velike prestupe sa stajališta demokratije, liberalizma i vladavine prava, takođe na račun brojnih drugih neriješenih pitanja u regiji Bliskog istoka.
"Nova evropska sigurnosna i odbrambena arhitektura, pitanje konsolidacije nove sirijske vlade, uspješno manevrisanje između Kijeva i Moskve, postkonfliktna obnova Ukrajine i uloga turskih kompanija, pitanje repatrijacije sirijskih izbjeglica i istočnomediteranska strategija za upravljanje migracijama, te francusko povlačenje iz Obale Slonovače i Čada, što otvara pitanje zapadne Afrike i Sahela, sve su to izazovi u kojima se Erdogan suočava. Turska može igrati vidljiviju, ako ne i ključnu ulogu", nabraja Kočan.
Privredni oporavak u opasnosti
No, lukavi 'hodža', kako zovu Erdogana, u obračunu s opozicijom ne oslanja se samo na vojnu ulogu, već i na ojačanu ekonomsku moć istočnjačke zemlje. Ulagači su počeli vjerovati u preokret Erdoganove neortodoksne ekonomske politike, koju je počeo prilagođavati nakon pobjede na posljednjim predsjedničkim izborima u proljeće 2023.godine.
Najočitiji odraz poboljšanja turske privrede je postupni pad inflacije, koja je prije godinu dana iznosila 75 posto. Posljednje očitanje u februaru pokazalo je da se nastavlja hladiti i trenutno iznosi 39,05 posto. Turska je daleko od razdoblja izvanrednog privrednog rasta, kada je privreda rasla čak sedam posto godišnje između 2002. i 2007. (kasnije je rast dosegao devet posto). No kada je Erdogan nakon izbora jednostavno odustao od provođenja osebujne fiskalne i monetarne politike, poznate i kao 'erdoganomika', koja se temeljila na uvjerenju da niske kamatne stope smanjuju inflaciju, pokazatelji su se postupno počeli okretati u dobrom smjeru.
"Nova evropska sigurnosna i odbrambena arhitektura, pitanje konsolidacije nove sirijske vlade, uspješno manevriranje između Kijeva i Moskve, postkonfliktna obnova Ukrajine i uloga turskih kompanija", prema politologu Farisu Kočanu, samo su neke od osjetljivih tačaka geopolitike u kojima bi Turska mogla igrati ključnu ulogu.
Referentni burzovni indeks BIST 100 od tada je u porastu; Samo prošle godine dobio je osam posto, ali je od početka 2025. pao 682 boda, ili 6,94 posto. Najveći pad dogodio se prošle srijede, jer je hapšenje opozicionih ličnosti izazvalo veliku rasprodaju koja je privremeno zaustavila trgovanje na Istanbulskoj burzi. Indeks BIST 100 zaključio je srijedu u padu od 8,7 posto, a gubici su se nastavili i tokom vikenda. Bijeg ulagača s - ponovno - obećavajućeg tržišta u nastajanju izbrisao je oko 10 milijardi dolara s vrijednosti dionica turskih kompanija, izvijestio je Reuters. Prinos na 10-godišnje državne obveznice denominirane u lirama iznosio je u četvrtak 31,31 posto, što je za 338 baznih bodova više nego tjedan prije, prema podacima na Bloombergovom terminalu.
Turska lira takođe slabi zbog pokušaja neutralizacije opozicione. Samo u srijedu zabilježio je pad vrijednosti u odnosu na dolar od 12 posto. Do petka, kada je Turska središnja banka konačno intervenisala izvanrednim povećanjem kamatne stope, njegova je vrijednost pala za još 3,7 posto, što je najveći gubitak vrijednosti od juna 2023, navodi Bloomberg.
Apsolutna moć
Kočan kaže da je autokrata Orijenta na ponovni brutalan obračun s političkim protivnicima podstaknula i njegova potpuna kontrola situacije kod kuće. Ne radi se tu samo o poboljšanju ekonomske situacije, nego i o "oživljavanju mirovnog procesa s Kurdima i uvjerenja da su izbori 2028. još daleko", objašnjava Kočan. Napisano je da mu Erdogan svojom kontrolom medija dopušta da "postupak protiv Imamoglua oblikuje kao pitanje pravde ili pravnu stvar, a ne politički motivisan proces".
Koliko je Imamogluu trn u oku svjedoči i podatak da je Erdogan od 2015. već tri puta optužio svog glavnog protivnika. Ključna stvar u svemu ovome je da je Imamoglu "stjegonoša pobune protiv Erdogana i vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP)". Ocjenu potvrđuje i činjenica da je Univerzitet u Istanbulu samo dan prije hapšenja poništilo İmamoğluovu diplomu, što mu, prema turskom zakonu, onemogućuje kandidaturu za predsjednika, jer kandidati moraju imati fakultetsku diplomu.
Može li Erdoganova tvrda ruka, intenziviranjem studentskih protesta, biti toliko osvetnička da se njegova vladavina dovede u pitanje? "Ovisi o izdržljivosti i otvorenosti društvenih mreža", smatra predavač, dok se pozivi na proteste među mladima šire uglavnom preko društvenih mreža. Stoga je turski ministar unutrašnjih poslova Ali Yerlikayja objavio da su uhapšene desetine ljudi koji su na internetu širili 'provokativne' objave.
"Nacionalni mediji su pod kontrolom Erdogana, pa se protučinjenice mogu iznositi samo putem društvenih mreža, alternativnih platformi za razmjenu poruka i upornosti ulice", predviđa Kočan. Ulog rješavanja političke krize u zemlji je izuzetan, jer se Erdogan prema ustavu neće smjeti ponovno kandidovati na izborima 2028. godine, pa pokušava postići raspisivanje prijevremenih izbora. Da je njegov glavni suparnik osuđen, njegov reizbor bio bi znatno vjerovatniji.