ADVERTISEMENT

Prijedlog, koji se još nalazi u ranoj fazi i zahtijeva jednoglasno odobrenje svih 27 zemalja članica, omogućio bi novim državama da koriste većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava stekle naknadno, nakon što EU sprovede ključne institucionalne reforme, uključujući ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.

Prema ovom prijedlogu zemlje kandidati poput mogle bi da postanu članice pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za izmjenama osnivačkih ugovora EU, pojašnjavaju izvori za briselski portal.

Zagovornici proširenja, među kojima su Austrija i Švedska, žele da ovom inicijativom prevaziđu blokade koje, kako navode, dolaze iz Budimpešte i još nekoliko prestonica koje strahuju od gubitka tržišta ili ugrožavanja nacionalne bezbjednosti.

"Buduće članice treba da se odreknu prava veta dok se ne sprovedu reformske promjene, poput uvođenja kvalifikovane većine u donošenju odluka. Ne smijemo da dozvolimo da pojedine države članice usporavaju proširenje", izjavio je predsjednik Odbora za evropske poslove njemačkog Bundestaga Anton Hofreiter.

Ranije je važilo pravilo da proširenje ne može biti moguće bez sveobuhvatne institucionalne reforme.

Međutim, pokušaji da se pravo veta ukine i za postojeće članice naišli su na otpor, ne samo Mađarske, već i Francuske i Holandije.

Hofrajter navodi da bi ovakav pristup omogućio Uniji da ostane funkcionalna i u proširenom formatu.

"Razgovori sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da ovu ideju vide kao konstruktivnu i realnu", dodao je.

Ovaj potez, kako pojašnjava Politico, dolazi u trenutku sve veće frustracije u državama kandidatima, koje su već sprovedele značajne unutrašnje reforme, ali se još uvijek suočavaju sa zastojevima u pristupnom procesu.

"Hrvatska je posljednja pristupila EU prije više od deset godina, dok je Velika Britanija u međuvremenu napustila Uniju. Zato vjerujem da je vrijeme da se ovaj proces oživi", rekao je ranije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za Politico.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stavila je proširenje u središte svoje agende, najavljujući mogući ulazak Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, ali članice EU zasad odbijaju ubrzanje procedura.

Raniji pokušaj predsjednika Evropskog savjeta Antonija Coste da ubrza proširenje odbilo je više država članica, podsjeća Politico.

U srijedu će se u Londonu održati samit u okviru "Berlinskog procesa", gdje će lideri EU razgovarati sa predstavnicima Zapadnog Balkana o daljoj integraciji regiona u EU.

Kako navode izvori iz EU, Komisija bi mogla da predloži nastavak pregovora sa kandidatima i bez formalne saglasnosti svih članica za svaki korak, čime bi se izbjegla mogućnost veta, posebno iz Budimpešte.

U nacrtu zaključaka za samit lidera EU u Briselu u četvrtak, proširenje nije ni pomenuto, što je izazvalo negodovanje među državama koje podržavaju taj proces.

"Ako EU ne ubrza reforme i proširenje, rizikuje da izgubi stratešku prednost u korist trećih aktera koji već čekaju svoju priliku", izjavila je Claudia Plakolm, ministarka za evropska pitanja Austrije.