ADVERTISEMENT

Pobornici klimatskih kampanja i zelene grupe pozvali su Evropsku uniju da hitno podnese zakašnjeli račun za cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2040. godine, budući da je novi izvještaj potvrdio rekordno visoke temperature prošle godine na kontinentu koji se najbrže zagrijava.

Druga Komisija pod predsjednicom Ursule von der Leyen više puta je obećavala da će "ostati na kursu" u klimatskim akcijama slijedeći apsolutni minimum koji je preporučio nezavisni savjetodavni odbor EU za klimatske nauke i predlažući cilj neto smanjenja emisija stakleničkih plinova od 90%.

Odustajanje bi sada značilo veliki gubitak obraza, ali nedavni signali iz Brisela sugeriraju da izvršna vlast EU razmatra da dozvoli vladama da koriste kredite za ugljik izvan bloka, prepuštajući dio svog smanjenja emisija vanjskim suradnicima kako bi ispunili cilj.

"Ako će Evropska komisija predložiti samo 90%, već manje nego što je potrebno, nikada ne bi trebalo da traži rupe kao što je kupovina kompenzacija od drugih zemalja“, rekao je Michael Sicaud-Clyet, stručnjak za klimatsku politiku pri WWF EU.

"To bi potkopalo domaću klimatsku akciju i postavilo užasan presedan na međunarodnom planu", rekla je Sicaud-Clyet nakon što je Kopernikova služba za klimatske promjene (C3S) EU objavila zajednički izvještaj sa Svjetskom meteorološkom organizacijom (WMO).

Zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu Michael Bloss rekao je da se politički apetit Evrope za klimatskim djelovanjem smanjuje čak i dok se kontinent zagrijava, prenosi Euronews.com.

“EU konačno treba obavezujući klimatski cilj: smanjenje emisija od najmanje 90% do 2040. godine, s jasnim putevima postepenog ukidanja uglja, nafte i plina, većom brzinom u ekspanziji vjetra i sunca, ukidanjem fosilnih subvencija i pravednom socijalnom ravnotežom”, rekao je njemački zakonodavac.

Više "vrućeg vazduha"

Grupe za zaštitu životne sredine su duboko skeptične u vezi sa shemama kompenzacije. Carbon Market Watch (CMW) objavio je prošle sedmice analizu prvog takvog projekta odobrenog prošlog mjeseca u okviru međunarodnog kreditnog sistema dogovorenog na klimatskom samitu COP29 u Bakuu prošlog novembra.

"Ovi krediti su u suštini vrući zrak", rekao je direktor politike Sam Van den plas, nakon što je analiza CMW-a pokazala da je smanjenje emisija povezano s projektom zamjene gorionika na drva čistim pećima u Mjanmaru precijenjeno za faktor od 27.

"Ako se EU oslanja na međunarodne kredite za ugljik pod krinkom uvođenja 'fleksibilnosti' kako bi postigla svoj klimatski cilj do 2040. godine, riskira povećanje globalnih emisija", rekao je Van den plas.

Ali u Njemačkoj, dok su Zeleni na izlasku iz vlade, nova velika koalicija konzervativnog CDU/CDS-a i socijalističkog SPD-a zagovara upravo fleksibilnost, ili rupe, zbog kojih su ekolozi zabrinuti.

Novi koalicioni sporazum obavezuje Njemačku da eliminiše svoj ugljični otisak do 2045. godine, pet godina prije ciljanog datuma Evropske unije od nule. "Želimo da ostanemo industrijalizovana zemlja i da postanemo klimatski neutralni", stoji u tekstu koalicionog sporazuma. Također podržava evropski cilj smanjenja neto emisija od 90% do 2040. godine, u poređenju sa baznom linijom iz 1990. koju je koristila EU.

Ali postoji nekoliko važnih upozorenja: prvo, cilj EU do 2040. ne bi trebao zahtijevati od Njemačke da poveća svoj cilj za 2040. od 88%. Drugo, vladama bi trebalo dozvoliti da koriste kredite za ugljik za pokrivanje do tri procentna poena potrebnog smanjenja emisija.

Konzervativna Evropska narodna stranka, najveća grupa u EU parlamentu, već je pozvala na odobravanje karbonskih kredita, a koordinator za ekološku politiku konzervativne grupe Peter Liese rekao je prošle sedmice da Evropa mora ili "ići na niže ciljeve ili uključiti velike fleksibilnosti".

'Problematična fiksacija'

Liese je rekla da je evropski klimatski izvještaj podvukao važnost "efikasne zaštite klime", ali je rekao da to ne smije ići na račun industrije EU i da je "fiksiranje" Komisije na brojku od 90 posto "problematično".

"Što se tiče klimatskog cilja EU do 2040. godine, najveći problem je što uopće nemamo cilj za period nakon 2030.", rekao je Liese. "Druge zemlje kao što su Japan, Velika Britanija i Brazil već su postavile svoje ciljeve prije nekog vremena. Kina i Indija, kao i mnoge druge, čekaju Evropsku uniju."

Evropska komisija i dalje namjerava da iznese prijedlog "prije ljeta", rekao je portparol novinarima u ponedjeljak (14. aprila) - ali on nedostaje na privremenom dnevnom redu, objavljenom istog dana, koji pokriva nedjeljne sastanke izvršne vlasti EU do kraja juna.