Poljska se suočava s ozbiljnom krizom migracija na svojoj granici s Bjelorusijom, koja je postala ključna točka konflikta zbog hibridnog rata. Bjelorusija, pod vodstvom Aleksandra Lukašenka, koristi migrante kao političko oružje, usmjeravajući ih prema Poljskoj kako bi destabilizirala zemlju, a Poljska, u suradnji s NATO-om, odgovara vojnom i sigurnosnom zaštitom.
ADVERTISEMENT
Poljska je migraciju počela gledati kroz prizmu nacionalne sigurnosti, čime je natjerala Europsku uniju da preispita svoj stav.
Na prijelazu Połowce-Pieszczatka, tišina je gotovo opipljiva, piše Euronews.
Graničari, naoružani do zuba, stoje nepomično, prateći svaki pokret s druge strane snijegom prekrivene šume.
Čelična ograda visoka pet metara, opremljena termalnim kamerama i senzorima, proteže se na kilometrima, a ceste blokiraju betonske barijere i bodljikava žica. Iako scena odražava prijetnju, ništa se ne događa.
Poljska je već četiri godine u visokom stanju pripravnosti zbog migracija potaknutih politikom bjeloruske vlasti.
Bjelorusija je optužena za organiziranje masovnog slanja migranata prema Poljskoj, s ciljem izazivanja destabilizacije.
Poljska vlasti vjeruju da iza ove operacije stoje Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin, kao odgovor na sankcije EU-a nakon spornog izbornog procesa u Bjelorusiji.
"Naš je glavni prioritet zaustaviti ovaj migrantski pravac i spriječiti ilegalne prijelaze“, rekao je Maciej Duszczyk, poljski zamjenik ministra unutarnjih poslova. Trenutno je na granici raspoređeno 6.000 vojnika, a broj može porasti na 17.000.
Poljska ovu situaciju smatra hibridnim ratom, jer migracije povezane s političkim sukobima između EU-a, Bjelorusije i Rusije imaju dugoročne geopolitičke posljedice.
Granica je sada također dio vojne inicijative „Istočni štit“, kojom Poljska gradi utvrde za obranu od mogućih prijetnji, a koja uključuje i zaštitu EU-a i NATO-a.
Iako broj migranata raste, Poljska poduzima odlučne mjere za zaustavljanje pokušaja prelaska.
U 2024. godini zabilježeno je gotovo 30.000 pokušaja, s više od 10.000 uspješnih prijelaza, ali većina migranata nije podnijela zahtjev za azil, vjerujući da mogu nastaviti prema Njemačkoj.
Humanitarne organizacije izvještavaju o zloupotrebama i nezakonitim postupcima prema migrantima, uključujući nasilje i prisilno vraćanje, dok Poljska tvrdi da su te mjere nužne za zaštitu granica.
Poljska je promijenila pristup migracijama, sada ih tretirajući kao pitanje nacionalne sigurnosti.
U tome je podržala premijera Donalda Tuska, koji je najavio moguće uvođenje "privremene obustave“ prava na azil kao odgovor na političku instrumentalizaciju migracija. EU je reagirao, naglašavajući obveze prema ljudskim pravima i pravu na azil.
Dok Poljska brani svoje sigurnosne mjere, humanitarne organizacije upozoravaju na opasnost normalizacije vanrednih situacija koje narušavaju ljudska prava, pozivajući na očuvanje međunarodnih standarda zaštite migranata.
