Evropska komisija je upozorila na ekonomski uticaj sukoba, upozoravajući da se energetski intenzivne industrije suočavaju s najvećim rizikom od gubitka radnih mjesta.
ADVERTISEMENT
Do 1,3 miliona radnih mjesta širom EU je ugroženo zbog rata koji se nastavlja na Bliskom istoku, izjavila je u srijedu evropska komesarka za radna mjesta Roxana Mînzatu.
Upozorenje je stiglo tokom predstavljanja Proljetnog semestralnog paketa za 2026. godinu, dvogodišnje publikacije izvršne vlasti EU koja pruža smjernice 27 država članica o ekonomskim prioritetima bloka, piše Euronews.com.
„Zbog rata na Bliskom istoku, do 1,3 miliona radnih mjesta je ugroženo, posebno u energetski intenzivnim industrijama“, rekao je Mînzatu na konferenciji za novinare.
„Dozvolite mi da također naglasim da će povećani troškovi energije imati posebno negativan utjecaj na domaćinstva s nižim prihodima u Evropi, zbog čega preporučujemo da sve države članice preduzmu ciljane mjere kako bi mogle podržati ranjive grupe“, dodao je komesar.
Sukob, koji je započeo kada su Izrael i SAD pokrenuli napade na Iran krajem februara ove godine, već je imao opipljive posljedice na evropsku ekonomiju, a cijene energije su kao rezultat toga naglo porasle. Prema najnovijim evropskim ekonomskim prognozama objavljenim u maju, rat je usporio evropski rast, a istovremeno podigao inflaciju.
Ekonomski podaci o rastu i inflaciji se značajno razlikuju širom EU, što Komisija smatra prijetnjom konkurentnosti.
Ključni prioriteti
Paket posvećuje značajan prostor zapošljavanju, fokusirajući se na promociju kvalitetnih radnih mjesta i kako zemlje EU mogu riješiti stalni nedostatak kvalifikovanih radnika u strateški važnim sektorima.
"Poboljšanje obrazovnih ishoda i bolje usklađivanje vještina ljudi s potrebama tržišta rada ostaju ključni prioriteti, također i za rješavanje nedostatka radne snage i vještina koji je posebno akutan u strateškim sektorima kao što su sajber sigurnost, kvantna tehnologija, vještačka inteligencija i poluprovodnici", navodi se u Paketu semestra.
Na konferenciji za novinare, Mînzatu je izjavila da 77 posto evropskih kompanija izvještava da nedostatak vještina i dalje predstavlja značajnu prepreku investicijama. Loše uslove rada je navela kao glavni pokretač tog nedostatka.
„Ne možemo privući talente, ne možemo smanjiti nedostatak, ne možemo poboljšati zarade ljudi, a da ne osiguramo dobre uslove rada“, rekla je komesarka.
Konkurentski podsticaj
Od početka ovog mandata, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je konkurentnost učinila jednim od najvećih prioriteta Komisije, dok se geopolitičke neizvjesnosti povećavaju.
Najnoviji paket semestra odražava to, fokusirajući se na to kako Evropa može ojačati svoju poziciju na globalnoj sceni.
Konkretno, blok želi smanjiti ekonomske barijere na jedinstvenom tržištu, stvoriti povoljnije poslovno okruženje za kompanije i kapital i minimizirati strateške zavisnosti – posebno od Kine i SAD-a.
U tom cilju, Komisija podstiče države članice ka robusnijoj industrijskoj politici, većim ulaganjima u tržišta kapitala i programu pojednostavljenja koji bi, između ostalog, smanjio administrativna opterećenja i u privatnom i u javnom sektoru.
Paralelno s tim, Komisija radi na ubrzanju ekonomskih reformi na nivou EU, iako napredak uveliko zavisi od spremnosti država članica da djeluju – što je dugogodišnji izazov koordinacije.