Zapadni Balkan mogao bi biti u centru europskih rasprava, ovog puta zbog prijedloga predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da sve zemlje regije u Europsku uniju uđu istovremeno. Dok Beograd zagovara zajednički ulazak, iz zemalja okruženja stiže poruka da je cilj isti, ali ne i tempo prema Europskoj uniji. S druge strane, analitičari su oprezni i poručuju da bi ovaj prijedlog mogao imati i dodatnu dimenziju.
Prijedlog se čuo na beogradskom forumu BELTALKS, a dolazi u trenutku kada EU, suočena s ratom u Ukrajini, sve snažnije govori o novoj politici proširenja. Upravo zato Vučićev prijedlog dobio je pažnju, ali i vrlo različite reakcije.
"Ako primite jednu, dvije ili tri od nas, što ćemo onda s ostalima? Kako ćemo riješiti sva otvorena pitanja?", kaže Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Kao argument navedeno je da bi istodobno pristupanje spriječilo bi nove blokade i stvorilo politički balans u regiji. No, već prve reakcije pokazuju da regija, iako dijeli cilj, ne dijeli tempo.
Prvo iz Podgorice. Crna Gora, koja je najdalje odmakla na EU putu.
"Podržavam stav premijera Milojka Spajića da je Crna Gora najnapredniji kandidat i da bi proces EU integracija morao da zavisi od tempa reformi", poručio je Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore.
Slična poruka stiže i iz Sarajeva ubrzanje procesa može, ali ne i vezivanje sudbina država. Realnost na bh. terenu, europski put postoji, ključne reforme i dalje stoje u ladicama.
"Ta teza nije realna, on će večeras sigurno dobiti odgovor od Ursule Von der Leyen koji smo već čuli, da to nije moguće. Pozivam Srbiju da ispunjava svoje obaveze na EU putu, da poštuju ono što su preuzeli kao obavezu i da se prije svega uskladi sa vanjskom politikom EU sa onim što je BiH uradila, kada je riječ o zajedničkim stavovima. BiH je to uradila, oni su daleko od toga", naveo je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Analitičari ovaj potez tumače kao politički signal, više prema domaćoj i regionalnoj publici, nego kao realnu strategiju za Brisel. Prema mišljenju struke, EU sada nije spremna za veliko proširenje jer se boji ponavljanja mađarskog ili poljskog scenarija.
"Nove veto igrače koji nisu socijalizirani, da nisu prenijeli sve te zakonske uvjete, tako da se sad može vidjeti da je planirana Crna Gora, Albanija i Moladavija i na taj način će EU pristupati procesu proširenja"; istakao je Faris Kočan, profesor na fakultetu društvenih nauka.
Zbog toga pojedini ocjenjuju da Vučićev prijedlog ima i dodatnu diplomatsku dimenziju.
"Prijem u EU bi doprineo relaksaciji odnosa, između BiH i Srbije, Albanije, Severne Makedonije. Naravno ostaje pitanje Kosova, kako bi se Kosovo tretiralo u tome ne priznaje nezavisnost Kosova", rekao je Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije.
Tako i jedni i drugi paketni ulazak vide kao politički atraktivan i regionalno simpatičan, ali za sada, prema ocjenama struke, ostaje više politički signal nego realan plan.