Dok cijene kvadrata u Bosni i Hercegovini dostižu i vrtoglavih 12 hiljada maraka, posjedovanje vlastitog krova nad glavom za većinu građana postalo je misaona imenica. Ipak, potražnja ne jenjava. Ko danas kupuje stanove, da li su kuće na periferiji postale jedina realna alternativa i kako na sve to utiču rastuće kamatne stope i bankarski krediti?
ADVERTISEMENT
Za kupovinu prosječnog stana od 60 kvadrata u većim gradovima Bosne i Hercegovine potrebno je izdvojiti između 230.000 KM i 240.000 KM. To je ekvivalent od oko 140 prosječnih plata, koje je oko 1.700 maraka, odnosno 12 godina neprekidnog rada bez potrošene i jedne marke. U takvoj situaciji pitanje koje sebi postavlja sve više građana, a posebno mladih jeste kako do krova nad glavom?
Dok jedni kupuju kako bi riješili stambeno pitanje, drugi u kvadratima vide sigurnost kapitala.
“Nekretninu, sada u ovom momentu kupuje bilo ko, ko može da svoj novac pokrene, ko može da obezbjedi kredit kod neke od komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini i neko ko želi da od svog novca koji je napravio u nekom drugom biznisu da svoj kapital osigura kroz kupovinu nekretnine, a samim tim i oplodi,” kaže Haris Kadić, agent za nekretnine, Sarajevo.
Investitori opravdanje za visoke cijene stanova traže u matematici. Skup materijal, skupe dozvole i sve skuplja radna snaga diktiraju tempo. Tvrde da ekstra profita nema.
“Ono što je sigurno da nema velike zarade u stanogradnji. Ona postoji. Ona će se desiti ali vi kada počnete da gradite objekat, i ponudite to na tržište, vi niste sigurni šta će biti konačan rezultat vašeg rada,” rekao je Zoran Pavlović, investitor i ekonomista
Kao alternativa skupim stanovima nameće se gradnja ili kupovina kuće. Ipak, računica traži kompromis. Mir i veća kvadratura znače udaljenost od centra grada, duže putovanje na posao i manje dostupnu infrastrukturu.
“Vi za cijenu stana od 40 kvadrata u centru grada možete napraviti kuću nekoliko kilometara od centra možda od 100 kvadrata sa dvorištem i da zadovoljava vaše potrebe,” pojasnio je Dragan Milanović iz Agencije za promet nekretninama Remax
Najveći problem je finansiranje. Kamate na stambene kredite u bankama kreću se od tri do šest odsto. Na to se dodaje i EURIBOR, jer su krediti u markama često vezani za euro, što unosi dodatnu cijenu.
“Euribor na kredite nije opravdan, a poskupljuje cijenu kredita i otplatnu ratu svakome ko kupi na 20 godina,” navodi Pavlović.
Za razliku od zapada, u Bosni i Hercegovini i dalje vlada imperativ posjedovanja vlastitog krova nad glavom, uprkos visokim cijenama. Agenti i investitori poručuju da sve zavisi od vaših primanja. Tako je za neke dilema kuća ili stan, dok je za druge kako u uopšte doći do vlastitog doma?