Nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji u fokusu je analiza rezultata i prognoza odnosa snaga u budućem parlamentu. Dan poslije donosi i procjenu istrajnosti političkih aktera u ispunjavanju obećanja datih u kampanji.
ADVERTISEMENT
Talas aktivizma pokrenut prije dvije godine, nakon novosadske tragedije, po mnogima, glavni je razlog za veliku izlaznost birača. Stvaranje referendumske atmosfere i masovan izlazak na birališta, ispostavilo se, ključni su preduslovi promjene odnosa snaga u srpskom parlamentu. S obzirom na takav ishod, sagovornici Euronewsa očekuju rekonfiguraciju političke scene.
“Definitivno je bila referendumska atmosfera. Jasno je bilo da se biralo između dvije opcije. Mene kao politikologa uvijek raduje velika izlaznost i to je bilo očekivano. Najavljivao sam da može da bude između 65 i 70% izlaznost u ovom trenutku jer sve što je radio studentski pokret u prethodnom periodu gdje su i organizovali različite skupove, ali i išli po Srbiji, ustvari je negdje pridobilo veliki broj apstinenata. I to je ono što smo pričali vrlo često, kada govorimo o SNS-u i Aleksandru Vučiću gdje postoji mit o njegovoj nepobjedivosti na izborima, jasno je da kada izađu neki novi ljudi koji su neukaljani i koji nisu toliko bili prisutni u javnosti u prethodnom periodu da raste šansa da takva politička opcija pobjedi”, istakao je politikolog Nikola Perišić.
“Ono što je pokazala studentska lista to je da su građani željni nove ponude. Željni su novih političkih subjekata, uželjeli su se novih političkih lica gdje su bili nezadovoljni dosadašnjom ponudom. Mi ulazimo u jedan period što se kaže green field političkih investicija u smislu da se otvara ogroman prostor za rekonfiguraciju političke scene i da će to biti proces koji će sigurno trajati od 3 do 5 godina”, smatra Vladimir Dobrosavljević, politički analitičar.
Dobrosavljević ističe da su promjene neminovne, kao i da će SNS zadržati određeni broj glasača, ali da ostaje pitanje u kom formatu će ostati u opoziciji i kolika će im biti politička snaga. Dok profesor Filozofskog fakulteta Vladimir Vuletić ocjenjuje da je izborni dan pokazao demokratski potencijal Srbije, novinar Dražen Živković očekuje političko pregrupisavanje i moguće nove vanredne parlamentarne izbore.
“Da je rezultat bio drugačiji, odnosno da je bila tijesna pobjeda SNS-a to bi kratkoročno za Srbiju bilo, rekao bih, opasno i ne mislim da bi sve prošlo mirno. Druga važna stvar je što je Srbija pokazala da ima demokratski potencijal i ovo je već druga velika smjena vlasti koja je prošla mirno i to je dobra poruka, jer mislim da bi scene nasilja i ovoga što sada vidimo u Tirani bile alternativa tome”, rekao je Vladimir Vuletić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
“Ova grupacija koja je osvojila najveći broj glasova to nije politička partija. Tu ima raznih ljudi sa raznim agendama koji su toliko suprotstavljeni između sebe da će teško na dugoročno uspjeti da nađu zajednički jezik. Ja očekujem da se unutar te grupacije koja je pobijedila formira najmanje 2-3 grupacije. S obzirom da su nam najavili i prije izbora da ovi ljudi koji su bili na Studentskoj listi neće biti u izvršnoj vlasti, sad me baš interesuje da vidim koji su to ljudi iz nevladinog sektora, jer će vjerovatno iz tog sektora ubaciti ljude, pa da vidimo kako će to funkcionisati. Ali generalno mislim da će Srbija u narednih godinu do dvije ponovo ići na vanredne parlamentarne izbore”, smatra novinar Dražen Živković.
Na osnovu CESID-ove analize uzorka koji je obuhvatao 750 biračkih mjesta, studentska lista je osvojila 141 mandat u parlamentu, a drugoplasirana lista okupljena oko Srpske napredne stranke 103 mandata. Ivo Čolović iz te organizacije kaže za Euronews da su u takvoj referendumskoj atmosferi prevagu odnijeli mladi glasači.
“Mislim da je na osnovu svega što smo vidjeli presudila izlaznost mladih ljudi, onih koji su prvi glasači, koji prvi put izlaze na izbore i da su bili znatno motivisani aktivnostima koje su sprovedene u posljednje dvije godine od tragičnog događaja u Novom Sadu, da imamo jedan veliki broj mladih koji su osjetili da svojim djelovanjem i učešćem u izbornom procesu mogu nešto da promijene”, istakao je Ivo Čolović, CESID.
Sagovornici Euronews-a saglasni su da izborni rezultati ne treba da budu povod za stvaranje tenzija, već da bi bilo dobro raditi na razvoju demokratskih principa, do kojih mogu dovesti samo reforme izbornog sistema.