ADVERTISEMENT

Najavili ste da ugovor sa Rusima više nije upitan i da će u BiH gas stizati po najpovoljnijim cijenama. Da li je ruski gas ikada bio upitan?

Ugovori Republike Srpske i federalne strane (sa Rusima) ističu 30. juna i zbog svih ovih dešavanja koja su se u proteklom periodu, morali smo da vidimo i provjerimo status. U Rusiji postoje zemlje koje su na listi prijateljskih zemalja i koje su na listi neprijateljskih zemalja. Bosna i Hercegovina kao državna zajednica je na listi prijateljskih zemalja.

U međuvremenu ste imali neke izjave zvaničnika sa nivoa BiH koje nisu baš bile prijateljske prema Rusiji, zato je bilo potrebno isto, od komercijalnog dijela ili iz političkog, da provjerimo sve te naše statuse kakvi su i zato je bila i ova posjeta tamo.

Šta znači najpovoljnija cijena za ruski gas? Da li će biti ista cijena, da li će biti veća, manja, o čemu se zapravo radi?

To znači da će cijena biti vezana za naftnu formulu. Znači, nemamo cijenu koja je vezana za berzu, nego dobijamo cijenu računajući je po naftnoj formuli. Tu formulu jedino ima Republika Srpska, Federacija, imaju je Bjelorusija i Srbija, ali ne u stopostotnom povlačenju količina. Srbija ima negdje oko 65% količina po naftnoj formuli, a ostatak kupuje na berzi.

Iz tog razloga mi i dalje imamo najpovoljniju cijenu.

Vi ste jednom rekli kako će ugovor o uvozu ruskog gasa biti dugoročnog karaktera. Kada računamo u godinama, da li znamo o kojem vremenskom periodu je riječ?

Mi smo tamo predstavili projekat ovog magistralnog gasovoda od Šepka do Novog Grada. I zaista smo naišli na jedno ozbiljno razumijevanje svih tih ljudi tamo za taj naš projekat. Pričali smo i o južnoj interkonekciji. Ono što je interesantno, Rusija apsolutno nema ništa protiv izgradnje ni tog projekta. Tako da je važno kada pravite jedan veliki projekat kao što ga pravi Republika Srpska, da razgovarate s partnerima o dugoročnoj saradnji. U tom smislu smo razgovarali da to bude dugoročni ugovor i dobili smo uvjeravanje da će i dalje ostati isti način obračunavanja cijene i to je ta naftna formula.

Ono što je sada specifično, to želim da vas pitam. Hoće li BiH moći da uvozi ruski gas ako već naredne godine stupi odluka na snagu Brisela o zabrani uvoza ruskog gasa?

O čemu se to zapravo radi? Tu se radi o jednoj inicijativi koja je potekla iz Danske, koja je usvojena u Evropskom parlamentu. Pa ste onda imali, ako se sjećate, prigovor koji je išao Evropskom sudu od strane Orbanove vlade, koja i dalje stoji na tome.

Vidjećemo šta je sada s dolaskom nove vlade, šta će se desiti. Ja sam tumačio tu uredbu i ono što me ohrabruje, to je da u paragrafu broj 3 piše da se to odnosi samo na zemlje članice Evropske unije, a da je transport prema trećim zemljama dozvoljen. To je ono što znači da ne bi trebalo biti problema.

Pazite, po tome što piše tamo, ne bi trebalo da bude problema, mi bismo trebali i dalje da dobijamo gas. Da li će to zemlje ispoštovati ili da li će Bugari, kao zadnja tačka prije ulaska gasa u Srbiju, to iskoristiti na neki drugi način, ja to ne znam, ali ja se zaista nadam jer šta je ovdje problem. Ako to zaista bude tako, mi ostajemo bez gasa. Jer neće do tada biti gotova - fizički neće možda da se završi južna interkonekcija. Zbog toga su bili važni ovi svi razgovori, da dobijemo informacije i od ruske strane jer oni mnogo više znaju. Ima nekih stvari koje možda ja i ne mogu da govorim sa tog sastanka jer nije korektno, ali optimista sam. Mislim da će to biti u redu. Paralelno s tim radimo jedan projekat u RS, drugi u Federaciji i onda ćemo dobiti napokon više izvora snabdijevanja.

Kako se zemlje regiona snabdijevaju kada govorimo o gasu. Srbija, Hrvatska ili Sjeverna Makedonija? Kakva je situacija u tim državama?

Srbija i dalje je na ruskom gasu. Oni imaju interkonekciju preko Bugarske sa Azerbejdžanom. To otvara mogućnosti nama da mi možemo preko Srbije dobiti azerbejdžanski gas. To je jedna izuzetno dobra stvar koju mi u narednom periodu moramo da koristimo. Krivo mi je što je otkazan ovaj sastanak u Tuzli ministara energetike. Mislim da bi trebalo što prije organizovati sve nas da pokušamo da ispregovaramo te količine kao neku alternativu iz Azerbejdžana. Srbija ima ruski gas, ima azerbejdžanski. Sad pravi interkonekciju preko Sjeverne Makedonije gdje bi trebalo da dobije LNG iz Katara.

To opet otvara mogućnosti. Sve što ide preko Srbije može da uđe i u Republiku Srpsku i dalje u Bosnu i Hercegovinu. Hrvati se jednim dijelom isto snabdijevaju preko američkog gasa, a jednim dijelom i oni kupuju iz Azerbejdžana. Ono što imamo kao nezvanične informacije je da oni i dalje kupuju od Rusa, kao što se i dalje Evropa u 40% snabdijeva iz Rusije. Tako da je to jedno šarenilo. Ja se nadam da kada ovo ludilo sve prestane da ćemo se mi zaista onda ponašati ekonomski i da ćemo moći kupovati gas tamo gdje bude dobra cijena.

To je suština, po meni, cijele priče. Najpovoljniji. Evo tečni ukapljeni prirodni gas u Hrvatskoj već imaju.

U Bosni i Hercegovini se naravno spominje zbog gradnje južne plinske interkonekcije. Ova vrsta gasa, kada govorimo za BiH, dakle, bi mogla ili trebala da dođe u našu državu?

Pazite, projekat Južne interkonekcije nije još toliko transparentan kao što je transparentan ovaj naš koji mi radimo. Ja koliko vidim iz njihovih planova, to je američki gas koji bi išao do Krka, poslije bi išao ovim gasovodom do granice sa Hrvatskom, pa bi Južnom interkonekcijom ulazio. On je trenutno dosta skuplji od ruskog gasa. Da li će se to reflektovati na konačnu cijenu prema stanovništvu Federacije, ja ne znam. Možda će vlada ući u neke subvencije, možda neće. Ovdje je skuplji, ali evo vidjećemo.

Ako mene pitate, ja sam čovjek koji je proruski orijentisan, ali da li bih ja platio skuplje ruski gas od američkog za jedan cent? Ne bih. Ono što kažu, ljubav za ljubav, pare za pare. Ali mi moramo napraviti takvu jednu našu infrastrukturu unutar Republike Srpske i Federacije da možemo tehnički primiti bilo koji gas, to je suština. A onda ćemo birati, nadam se najpovoljniji.

Da li je gas najpovoljniji energent?

Pa jeste, evo ja to često govorim, možda sam ljudima i dosadio, ali reći ću vam, u Istočnom Sarajevu i ovim predjelima gdje smo mi gasifikovali, mi stanovništvu fakturišemo gas, kubik gasa za jednu konvertibilnu marku. Kubik vode u Istočnom Sarajevu je marku i po. Znači, gas je jeftiniji od vode. Tako da je to ubjedljivo najjeftiniji energent.

Pazite, cijela Evropa, cijeli svijet je gasifikovan. Ne možemo mi tu nešto puno da pametujemo. E sad, ostaje da mi uradimo tu mrežu, ali zaista moramo brzo raditi jer neće niko nas čekati da prođe sve ovo, jer kažem, ako, ne daj Bože, Bugari zaustave ovo sljedeće godine, šta je alternativa Bosni i Hercegovini? I neće niko da odgovori na to. Svi će biti za to da neće biti. Mi ne možemo, ne mi, nego ljudi koji rade Južnu interkonekciju, jer ne mogu završiti za godinu i po dana, ne mogu pustiti u rad...Zato je važno da te odnose sa Rusima čuvamo i sa jedne i sa druge strane i da ih uvijek imamo kao prijatelje koji će nam izaći u susret i s kojima ćemo dobijati gas.

Ono ujedno što ste rekli za vrijeme vaše posjete Rusiji jeste da su predstavnici Gazproma zainteresovani i za gradnju gasnih elektrana u Republici Srpskoj. Koliko, kada, gdje, evo, da li nam možete reći neke detalje?

Pa ne, oni su iskazali interesovanje za cijeli projekat, kako projekat funkcioniše. U našem projektu postoji idejno rješenje za elektranu u Bijeljini i jednu u Banjaluci. Ali to je vezano više za to da radimo sistem grijanja kao što smo radili već u Istočnom Sarajevu gdje smo toplanu prebacili, kotlove na gas i to je prvi pilot-projekat u BiH koji se pokazao izuzetno uspješnim.

I u tom cilju smo mi njima prezentovali da bismo možda napravili dvije toplane u ta dva za nas velika grada, u Bijeljini i u Banjaluci. To je jedan projekat koji, ne možemo reći, interesuje Gazprom, to interesuje sve, jer tu je ozbiljan profit.

Da li će to da pravi Vlada, Elektroprivreda Republike Srpske, da li će dati koncesiju nekim privatnicima, da li će dati Gazpromu, možda će dati Amerikancima?

Znate, oni su pokazali interesovanje, ali su mnogi pokazali interesovanje. I Amerikanci su iskazali interes za gradnju gasnih elektrana.

Uslovno govoreći, da li to vama izgleda kao neka podjela po vanjskopolitičkim uticajima i na koncu, da li nama zapravo toliko gasnih elektrana i treba? O čemu se tu radi?

Pazite, nama treba iz više razloga. Prva stvar, mi time izbjegavamo CO2 za izvoz naše električne energije, što je vrlo važno, jer mi trenutno na izvoz struje iz naših termoelektrana plaćamo carinu i onda naša struja nije konkurentna. S te strane nam to apsolutno treba.

Znate šta, ali dobro je, prvi put se Rusi i Amerikanci interesuju za nešto u BiH, što je dobro. Dosad su nas mirili, pravili konferencije, Dayton, Ohio, Pariz, prvi put sad pričamo o biznisu. Ja mislim da je to izuzetno dobro i povoljno i ulazimo napokon u neku, možda, eru jednih zdravijih, normalnijih odnosa. Meni je zaista čast da sam predstavnik tog nekog gasnog sektora za koji su zainteresovani svi. I da normalno i sa poslovne strane pričate s Rusima i s Amerikancima. Zaista je dobar osjećaj i mislim da su neka dobra vremena pred nama.

Da li će biti povezivanja gasovoda između Republike Srpske i Federacije? Da li možemo to očekivati?

To apsolutno mora da se desi. Ja četiri godine već i od prošle vlade, gospodina Novalića i sadašnjeg gospodina Nikšića, njih molim, jer mi moramo da uradimo dvije stvari. Prva stvar, Južnom interkonekcijom nisu obuhvaćeni Tuzla i Goražde. A to su vam dva, možda industrijski najrazvijenija grada poslije Sarajeva u Federaciji. Nema nikakve logike da vi uvozite gas, ne znam, iz Katara do Hrvatske, iz Hrvatske preko cijele BiH do Tuzle. Gasna stanica Sarajevo od Tuzle je udaljena 41 km. To je suludo. I jedan projekat za koji se ja zalažem već pet godina, to je da uradimo gasovod od Sarajeva, federalnog dijela, do Goražda preko teritorije Republike Srpske. Mi ta dva projekta kad uradimo, mi smo onda povezali cijelu zemlju.

Znate kako? Gas teče pa teče. Mi samo tu mijenjamo papire. I pazite, pa kroz Ukrajinu teče gas, koja je u ratu sa Rusijom. A mi ovdje nismo uspjeli za 30 godina poslije rata da uradimo nijedan zajednički projekat. A vapimo svi za tim. I ja mislim da je krajnje vrijeme da to počne da se radi.

U Republici Srpskoj je planirana gasifikacija zapadnog i istočnog dijela?

Pa mi ne planiramo, mi radimo. Uveliko se već radi. Znači mi ćemo krajem augusta završiti na istoku gasifikaciju Šekovića, Milića, Vlasenice, Han-Pijeska i ski-centra Igrišta. To će biti završeno, pušteno u rad. Ove godine puštamo već gasifikaciju kompletnog olimpijskog centra Jahorine. To je završeno. I krajem juna, početkom jula, biće svečano otvaranje početka radova na gasovodu, magistralnom gasovodu Šepak - Novi Grad. Kako budemo radili, po kojim dionicama, tako ćemo da puštamo gas. Čiji će gas da bude, vidjećemo. To svi pitaju. Ali važno je da se radi. Pazite, vi ako pogledate, milijardu i 29 miliona je ovaj projekat Vlade Republike Srpske, milijarda i po je zapadna interkonekcija. Vi samo u jednom sektoru imate dvije i po milijarde investicija. Složićete se, za jednu malu državu kao što je Bosna i Hercegovina, to je ogroman novac. Plus imamo i ostale. ako da u Republici Srpskoj mi očekujemo da ćemo gasifikovati negdje oko 85% Republike Srpske u naredne tri godine.