ADVERTISEMENT

U nedavnom izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) upozorava se da će rast globalne temperature premašiti 1,5 °C, vjerovatno već u narednih nekoliko godina, čime će biti prekoračena granica utvrđena pravno obavezujućim Pariskim klimatskim sporazumom.

To bi ubrzalo veliki dio degradacije životne sredine s kojom se prirodni svijet već suočava – od smanjenja ledenih pokrivača i porasta nivoa mora do „nezabilježenog odumiranja“ koralnih grebena i prašuma.

UNEP navodi da „nema dobrih ishoda ako ostanemo iznad 1,5 °C“ i da vlade moraju da se usredsrede na to da prekoračenje bude što manje i što kraće, prenosi Euronews.

Međutim, novo, značajno istraživanje koje su sproveli The Earthshot Prize i Univerzitet u Ekseteru otkrilo je 51 rješenje koje u narednih pet godina može pokrenuti „brze i transformativne promjene“ i pomoći u obnovi planete. Od tih 51 rješenja izdvojeno je pet prioritetnih grupa – odnosno „Earthshot“ inicijativa.

Nakon najtoplijeg avgusta otkako postoje mjerenja, koji je izjednačen sa julom 2023. godine, kao i snažnog razvoja fenomena El Nino širom Pacifika, istraživači navode da studija predstavlja „novu, objedinjujuću agendu za pozitivno djelovanje“.

„Da bismo preokrenuli štetu nanesenu našim ekosistemima prije nego što bude prekasno, moramo pokrenuti pozitivne prekretnice, gdje se napredak nadograđuje sam na sebe, troškovi opadaju kako se rješenja šire, a oporavak postaje samoodrživ“, kaže profesor Tim Lenton, predsjedavajući za klimatske promjene i nauku o sistemu Zemlje na Univerzitetu u Ekseteru.

Čista energija kao „glavna kaskada“

Obnovljivi izvori energije, poput solarne energije i energije vjetra, već su u mnogim tržištima prešli pozitivne prekretnice i ključni su za okončanje oslanjanja na fosilna goriva.

Prošle godine solarna energija i energija vjetra činile su rekordnih 30 odsto proizvodnje električne energije u EU, prvi put nadmašivši proizvodnju iz fosilnih goriva. U tom periodu proizvodnja električne energije iz solarnih izvora u EU dostigla je rekordnih 369 TWh, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na 2025. godinu.

Procjenjuje se da će do 2030. godine samo solarna energija smanjiti emisije u EU za 154 miliona tona CO₂ ekvivalenta godišnje. To je količina koja odgovara ukupnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte koje je Holandija proizvela 2023. godine.

„Budući da čista električna energija istovremeno omogućava električnu mobilnost, toplotne pumpe, čistu industriju i čist vazduh, riječ je o tranziciji s najvećim potencijalom za ubrzanje napretka u okviru svih pet Earthshot oblasti“, navodi se u izvještaju.

„Ključna ograničenja sada su proširenje elektroenergetske mreže, reforma procedura za izdavanje dozvola i nedostatak ulaganja u čistu energiju na globalnom jugu.“

Iako se u Africi nalazi 60 odsto najboljih svjetskih resursa solarne energije, ovaj kontinent dobija manje od dva odsto globalnih ulaganja u čistu energiju.

Neke od najvećih afričkih ekonomija, poput Južne Afrike, Maroka i Nigerije, već ubrzavaju planove za povećanje domaćih kapaciteta za proizvodnju solarne opreme kako bi smanjile zavisnost od uvoza iz Kine, koji trenutno dominira globalnim tržištem.

Maroko je udvostručio proizvodnju na oko jedan gigavat godišnje. Južna Afrika ima slične kapacitete, dok se u Egiptu pokreću projekti kapaciteta od po nekoliko gigavata.

„Prije nekoliko godina lokalna proizvodnja solarne opreme gotovo da nigdje u Africi nije bila dio političke agende“, rekao je Benjamin Clarke, direktor za politike Afričkog udruženja solarne industrije, za agenciju AP.

„Danas ona postaje prepoznatljiv stub industrijske politike i razvoja zelene ekonomije.“

Čisto kuvanje i čista energija u domaćinstvima

Uprkos procvatu čiste energije, oko 2,1 milijarda ljudi i dalje koristi čvrsta goriva za kuvanje.

To je najveći izvor zagađenja vazduha u zatvorenim prostorima i značajan izvor „crnog ugljenika“, poznatog i kao čađ.

„Čisto kuvanje je blizu prekretnice na nekoliko tržišta, jer se sistemi solarne energije i poslovni modeli plaćanja po potrošnji za čisto kuvanje šire širom istočne i južne Afrike“, navodi se u izvještaju.

„U Latinskoj Americi i dijelovima Azije tranzicija na tečni naftni gas (TNG) uglavnom je završena, donoseći zdravstvene koristi milionima ljudi.“

Kako zaštićena morska područja postaju „samoodrživa“

Istraživači ističu da je dobro osmišljena i efikasno sprovedena zaštita okeana posljednjih godina dovela do „vidljivog oporavka“ ribljeg fonda i biodiverziteta.

„Kako su zajednice počele da ubiru koristi od zaštite mora, zaštićena područja su se širila, a napredak se ubrzavao“, navodi se u izvještaju.

„Istovremeno, poboljšali su se sigurnost snabdijevanja hranom za priobalno stanovništvo i otpornost na klimatske promjene, što pokazuju primjeri poput Morskog parka Velikog koralnog grebena u Australiji.“

Početkom ove godine na snagu je stupio dugo očekivani Sporazum o otvorenom moru, što predstavlja „istorijsku prekretnicu“ za globalnu zaštitu okeana.

Pojam „otvoreno more“ najčešće se koristi za opis svih područja izvan nacionalne jurisdikcije, uključujući morsko dno i vodeni stub – vertikalni dio vode od površine do dna. To predstavlja međunarodne vode koje obuhvataju više od dvije trećine ukupne površine okeana, odnosno gotovo 50 odsto površine planete.

Nekada smatrano pustim i beživotnim, otvoreno more naučnici danas smatraju jednim od najvećih rezervoara biodiverziteta na Zemlji. Ono ima važnu ulogu u regulisanju klime i podržava „ključne“ cikluse ugljenika i vode.

Međutim, ljudske aktivnosti predstavljaju sve veći problem za otvoreno more. Savez za otvoreno more (High Seas Alliance – HSA) upozorava da destruktivne ribolovne prakse, poput kočarenja po morskom dnu i ilegalnog ribolova, ugrožavaju morski život na otvorenom moru. Dodatne prijetnje predstavljaju zagađenje plastikom i hemikalijama, eksploatacija morskog dna i zakiseljavanje okeana izazvano globalnim zagrijavanjem.

Sporazum sada omogućava državama da uspostave povezanu mrežu zaštićenih morskih područja na otvorenom moru (MPA), koja mogu biti usvojena glasanjem kada nije moguće postići konsenzus. Time se sprečava da jedna država blokira uspostavljanje zaštićenih područja.

Sporazum takođe podržava zemlje u razvoju kroz jačanje kapaciteta i prenos pomorske tehnologije, kako bi im se omogućilo da bolje razvijaju, primjenjuju, nadziru i upravljaju budućim zaštićenim područjima na otvorenom moru.

„Čuvari“ tropskog krčenja šuma

Brojna istraživanja pokazala su da rastuća globalna potražnja za mesom, naročito govedinom, predstavlja jednu od ključnih pokretačkih sila uništavanja amazonske prašume.

Istraživanje Univerziteta u Mančesteru, objavljeno ranije ove godine, na primjer, pokazalo je da se do 80 odsto iskrčenog šumskog zemljišta pretvara u pašnjake za goveda, dok nedostaci u nadzoru lanaca snabdijevanja omogućavaju da se krčenje šuma nastavi.

Izvještaj „Positive Tipping Points“ upozorava da koncentrisani globalni lanci snabdijevanja govedinom, sojom (koja se često koristi za ishranu goveda), palminim uljem, drvetom, kakaom i kafom pretvaraju mali broj kupaca i finansijera u „čuvara tropskog krčenja šuma“.

Međutim, propisi poput Uredbe EU o krčenju šuma, koja „garantuje da proizvodi koje konzumiraju građani EU ne doprinose krčenju ili degradaciji šuma širom svijeta“, mogli bi napraviti značajnu razliku – naročito ako pokrenu promjenu na čitavom tržištu i među drugim velikim uvoznicima, poput Kine, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD.

Kako postići pozitivne prekretnice?

Istraživači naglašavaju da je stvaranje odgovarajućih uslova za dostizanje prekretnice u određenoj oblasti od ključnog značaja i izdvajaju tri preduslova koja su potrebna za svih pet potencijalnih Earthshot oblasti. To su pristupačna cijena, dostupnost i privlačnost.

U izvještaju se takođe navodi da je pet Earthshot oblasti „duboko međusobno povezano“ i da često dijele iste uslove, infrastrukturu i rizike unutar jednog sistema.

Na primjer, procvat proizvodnje čiste električne energije mogao bi ubrzati pozitivne prekretnice u svih pet Earthshot oblasti, dok bi prepreke poput nedostatka ulaganja u zemlje globalnog juga mogle usporiti napredak upravo u regionima kojima je on najpotrebniji.

„Predugo je preovladavalo mišljenje da su rješenja za klimatsku i prirodnu krizu izvan našeg domašaja. Ovo novo istraživanje jednom za svagda razbija taj mit“, kaže Jason Knauf, izvršni direktor The Earthshot Prize.

„Ovo ključno istraživanje daje nam razloge za optimizam. Ono predstavlja nacrt za pretvaranje ambicija u konkretno djelovanje i usmjeravanje naše planete na put brzog oporavka.“