Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se traži ukidanje američkog ekonomskog, trgovinskog i finansijskog embarga protiv Kube, ali je ovogodišnje glasanje donijelo i iznenađenje – Bosna i Hercegovina bila je među državama koje su glasale protiv, iako je prošle godine bila suzdržana.
ADVERTISEMENT
Za rezoluciju je glasalo 130 država, protiv je bilo 17, dok je 25 zemalja bilo suzdržano. Promjena stava BiH posebno je zanimljiva u poređenju s prošlogodišnjim glasanjem, kada je rezolucija dobila 165 glasova za, sedam protiv i 12 suzdržanih, piše CiberCuba.
BiH promijenila stav, prošle godine bila suzdržana
Osim BiH, protiv rezolucije su glasale i Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Litvanija, Maroko, Sjeverna Makedonija, Paragvaj i Slovenija, a za većinu tih država ovo je prvi put da su glasale protiv.
Kao i ranijih godina, protiv su glasale Sjedinjene Američke Države i Izrael.
Ovogodišnji rezultat predstavlja najslabiju podršku rezoluciji od 1992. godine, kada je Kuba prvi put predložila ovaj dokument. Najveću podršku rezolucija je imala 2016. godine, kada je za njeno usvajanje glasala 191 država, dok nijedna nije bila protiv.
Washington pokušao da promijeni odnos država prema Kubi
Pad podrške rezoluciji dolazi nakon diplomatske kampanje Washingtona usmjerene na pridobijanje država koje bi mogle promijeniti svoj stav.
Među zemljama koje su ove godine bile suzdržane našle su se i neke zapadne države, uključujući Njemačku, Italiju i Latviju.
Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodríguez prije glasanja optužio je SAD da ekonomskim pritiskom napadaju jednu članicu Ujedinjenih nacija.
„Kuba nije prijetnja. Blokada je prijetnja“, poručio je Rodríguez.
Rezolucija Generalne skupštine UN-a nije pravno obavezujuća i predstavlja preporuku međunarodne zajednice. Konačnu odluku o ukidanju američkog embarga može donijeti samo Kongres SAD-a.
Kuba pod sve većim pritiskom
Kuba se posljednjih mjeseci suočava sa sve težom ekonomskom situacijom.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je krajem januara carine državama koje Kubi prodaju ili isporučuju naftu, što je dodatno otežalo snabdijevanje ostrva gorivom.
Posljedice se već osjećaju kroz česte nestašice električne energije, koje dodatno otežavaju snabdijevanje vodom, pripremu hrane, kao i funkcionisanje telefonskih i internet usluga.
Dok Havana embargo smatra oblikom ekonomskog rata i dugotrajnim pritiskom na kubansko stanovništvo, Washington svoju politiku prema Kubi opravdava potrebom za pritiskom na vlast u Havani.