Prema najnovijem izvještaju Lancet Countdown, klimatske promjene postale su sve ozbiljnija hronična globalna zdravstvena kriza, a zdravstveni rizici i posljedice ubrzano se povećavaju od stupanja na snagu Pariskog sporazuma 2016. godine.

Zbog toga autori izvještaja pozivaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) i Ujedinjene nacije da zvanično proglase klimatske promjene globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom.

Smatraju da bi takva odluka omogućila prelazak sa sporih i dobrovoljnih klimatskih obaveza na obavezno i koordinisano upravljanje vanrednom situacijom na globalnom nivou.

To bi podrazumijevalo unapređenje sistema za praćenje zdravstvenih rizika i rano upozoravanje, brzo mobilisanje resursa, uspostavljanje pravno obavezujućih mehanizama odgovornosti i uvođenje preventivnih mjera u oblasti javnog zdravlja.

Prema mišljenju autora, takav pristup bio bi primjeren razmjerama prijetnje, piše Euronews.

„Kako stanovništvo raste i stari, danas je više ljudi izloženo riziku nego prije deset godina, što dodatno povećava obim i hitnost zadatka prilagođavanja klimatskim promjenama“, navodi se u izvještaju.

Pokazatelji predstavljeni u izvještaju ukazuju na to da se zdravstveni rizici i posljedice povezani s klimatskim promjenama nisu samo povećali od stupanja na snagu Pariskog sporazuma već su se, u više oblasti, i ubrzali u odnosu na prethodnu deceniju.

To se odnosi, između ostalog, na pojedine zdravstvene rizike povezane s visokim temperaturama, učestalost suša, ekstremne padavine i klimatske uslove pogodne za prenošenje denga groznice.

Ubrzavanje ovih promjena ukazuje na to da postojeće mjere nisu dovoljne za zaštitu javnog zdravlja.

Među ostalim predloženim mjerama nalaze se hitna globalna zabrana novih istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva, potpuno ukidanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2035. godine i prelazak na način ishrane koji se pretežno zasniva na namirnicama biljnog porijekla.

Zdravstvene prijetnje povezane s klimatskim promjenama sve su izraženije

Uprkos naporima da se klimatske promjene suzbiju, emisije gasova sa efektom staklene bašte i dalje dostižu rekordne vrijednosti. Klimatske promjene sve snažnije utiču na zdravlje ljudi i ugrožavaju živote širom svijeta, dok se mogućnost da se izbjegne potencijalno katastrofalna budućnost ubrzano smanjuje.

U izvještaju se navodi da je posljednjih 11 godina bilo najtoplije u istoriji mjerenja, dok je broj godišnjih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama porastao za gotovo 36 odsto tokom posljednjih nekoliko decenija.

Samo tokom 2023. godine visoke temperature povezane su sa rekordnih 710.000 smrtnih slučajeva, pri čemu se više od 70 odsto tih slučajeva pripisuje klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem.

Klimatske promjene stvaraju i povoljnije uslove za širenje bolesti koje prenose vektori, uključujući denga groznicu i virus zika.

Ekstremne vremenske pojave i šumski požari takođe sve više ugrožavaju zdravlje ljudi, naročito pripadnika ranjivih grupa i stanovništva u područjima koja imaju ograničene kapacitete za odgovor na posljedice klimatskih promjena.

U takvim okolnostima autori izvještaja ističu da je neophodna hitna promjena pristupa kako bi se „promijenio pravac djelovanja i zaštitili zdravlje i opstanak sadašnjih i budućih generacija“.