ADVERTISEMENT

Mnoge članice Saveza već dugo sumnjaju u Trumpovu posvećenost njihovoj odbrani u slučaju ruskog napada, a njegov odgovor na ovaj incident mnogi vide kao još jedan primjer politike "Amerika na prvom mjestu“.

Takvim pristupom Trump potiče evropske saveznike da preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost i snose troškove pomoći Ukrajini. Ipak, neki analitičari smatraju da je Trump oprezan jer ne želi antagonizirati ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji, kako navode, možda testira vojne sposobnosti NATO-a i odlučnost SAD-a više od tri i po godine nakon početka invazije na Ukrajinu.

"Ova epizoda pokazuje da Trump, za razliku od svakog predsjednika od Roosevelta, ne smatra sigurnost Evrope ključnom za sigurnost SAD-a", izjavio je Ivo Daalder, bivši američki ambasador pri NATO-u, a sada analitičar u Belfer Centru na Harvardu.

Bijela kuća nije direktno odgovorila na pitanja o Trumpovom stavu, ali je neimenovani zvaničnik poručio da predsjednik "želi da ovaj rat, koji je izazvan nesposobnošću Joea Bidena, završi što prije". Dodao je da je na Rusiji i Ukrajini da zaustave sukob, a na Evropi da "uradi svoj dio posla vršeći ekonomski pritisak na zemlje koje finansiraju rat“.

Poljska je, uz podršku aviona drugih članica NATO-a, u srijedu oborila najmanje 19 dronova. Rusija je saopštila da su njene snage u to vrijeme napadale ciljeve u Ukrajini te da nisu imale namjeru ulaziti u poljski zračni prostor. U bilo kojem drugom periodu nakon Hladnog rata ovakav incident izazvao bi uzbunu u Washingtonu i potaknuo brzu reakciju.

Trump je, međutim, odgovorio onim što su neki evropski zvaničnici nazvali javnim slijeganjem ramenima. „Šta je s Rusijom koja krši poljski zračni prostor dronovima? Počinje!“, zagonetno je napisao na svojoj platformi Truth Social.

Dan kasnije izjavio je novinarima: „To je mogla biti greška.“ Poljski premijer Donald Tusk u petak je tu mogućnost kategorički odbacio. Kasnije tog dana SAD se ipak pridružio saveznicima u zajedničkoj izjavi kojom se izražava zabrinutost i optužuje Moskva za kršenje međunarodnog prava.

Trumpov početni odgovor bio je u oštrom kontrastu s ranijim američkim reakcijama. Kada je u novembru 2022. zalutala raketa pala na poljsko selo, tadašnji predsjednik Joe Biden hitno je sazvao sastanak svjetskih lidera. Trumpove izjave ovog puta bile su blaže čak i od izjava njegovog ambasadora pri NATO-u Matthewa Whitakera, koji je obećao odbranu "svakog pedlja NATO teritorija".

Trump je u srijedu razgovarao s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim, no u zvaničnim izvještajima nije bilo spomena o ponudi novog oružja ili opreme. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u petak je izjavio da je Trump "apsolutno jasno dao do znanja da smo svi zajedno u ovome“, ali diplomatski izvori potvrđuju da se u Evropi osjeća od šoka do nelagode.

"S ovom američkom administracijom ne možemo se ni na šta osloniti. Ali moramo se pretvarati da možemo", rekao je visoki njemački zvaničnik. Jedan istočnoevropski diplomata dodao je: "Šutnja Washingtona bila je gotovo zaglušujuća."

Neki evropski zvaničnici incident vide kao poziv na buđenje za kontinent. „Napad dronovima pokazao je da nismo spremni za odbranu od dronova“, rekao je visoki njemački zvaničnik. Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da u Evropi sada postoji jasna svijest da je vrijeme za jačanje vlastitih napora.

"To znači raspoređivanje vojnih resursa, direktno ulaganje u ukrajinsku odbrambenu industriju i pružanje konkretnih sigurnosnih garancija“, rekao je, ali je i naglasio: "Sjedinjene Države moraju ostati angažovane."

Trumpa su ove sedmice zaokupili i drugi događaji. Na dan incidenta potresla ga je vijest o ubistvu konzervativnog aktiviste Charlieja Kirka. Ipak, u petak je za Fox News izjavio da brzo gubi strpljenje s Putinom, iako se suzdržao od prijetnji novim sankcijama.

Dok NATO još procjenjuje šta stoji iza incidenta, Trumpova posvećenost evropskoj sigurnosti mogla bi biti na novom ispitu ukoliko Putin nastavi s provokacijama.