Planirano proširenje vojnih troškova zemalja NATO-a moglo bi generisati dodatnih 1.320 miliona tona zagađenja koje zagrijava planetu tokom sljedeće decenije, što je u rangu s godišnjim emisijama efekta staklene bašte koje generiše Brazil, peti najveći emiter u svijetu, pokazuje novi izvještaj.
ADVERTISEMENT
Vojne aktivnosti intenzivno koriste fosilna goriva, ali su službeni podaci zemalja o vojnim emisijama neujednačeni ili nepostojeći, piše The Guardian.
Sada je pregled 11 nedavnih akademskih studija, koje je provela organizacija Scientists for Global Responsibility, otkrio da svakih dodatnih 100 milijardi dolara vojnih troškova dovodi do procijenjenih 32 miliona tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (tCO2e) koji se ispuštaju u atmosferu.
Emisije dolaze iz direktnih izvora kao što su borbeni avioni koji troše gorivo, ratni brodovi i oklopna vozila, kao i indirektne emisije iz transportne opreme, složenih globalnih lanaca snabdijevanja i samih posljedica ratovanja.
NATO, Organizacija Sjevernoatlantskog saveza, politički je i vojni savez između 32 evropske i sjevernoameričke zemlje.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve većih prijetnji Donalda Trumpa da će napustiti istorijske saveznike, NATO je najavio planove za povećanje vojne potrošnje na 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao dio šireg cilja potrošnje na sigurnost od 5 posto BDP-a za svaku zemlju članicu.
Ostvarenje cilja od 3,5 posto će dodati 132 miliona tona CO2e u atmosferu, što je otprilike ista količina zagađenja ugljikom koju godišnje generiše 345 gasnih elektrana ili kompletan Oman, zemlja proizvođač nafte.
Planirano povećanje dolazi pored povećanja finansiranja od 200 milijardi dolara između 2019. i 2024. godine, koje je već povećalo vojni ugljični otisak NATO-a za procijenjenih 64 miliona tona CO2.
“Izuzetno je teško vidjeti kako se trenutna i planirana povećanja vojnih troškova mogu uskladiti s transformativnim djelovanjem potrebnim za sprječavanje opasnih klimatskih promjena”, navodi SGR, članska organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Globalni vojni izdaci su porasli, dostigavši 2,72 biliona dolara u 2024. godini, najviše od kraja hladnog rata, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.
Izraelski vojni budžet skočio je na 46,5 milijardi dolara u 2024. godini, najveće povećanje u svijetu, jer je nastavio bombardirati Gazu, Siriju, Iran, Jemen i Liban, dok će budžet Pentagona za 2026. godinu porasti na 1 bilion dolara zahvaljujući Trumpovom zakonu o porezima i potrošnji, što je povećanje od 17 posto u odnosu na prošlu godinu.
Izvještaj SGR-a je do sada najopsežnija procjena uticaja povećanja vojnih troškova na emisije stakleničkih plinova, dok planeta juri prema klimatskoj katastrofi, a vlade ne poduzimaju značajne mjere.