Nakon što je Australija u decembru zabranila korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, evropske zemlje sada raspravljaju o sopstvenim ograničenjima, dok Brisel razmatra "evropsko rješenje“.
Iako zemlje širom svijeta sve više ograničavaju upotrebu društvenih mreža među najmlađima, njihova upotreba i dalje ostaje visoka među mladim odraslima.
U 19 od 27 zemalja Evropska unija, više od 90% mladih uzrasta od 16 do 29 godina izjavilo je da koristi društvene mreže u 2025. godini, prema najnovijim podacima Eurostat.
Najveći udio zabilježen je na Kipru, u Češkoj, Danskoj i Finskoj, dok su najniže vrijednosti registrovane u Italiji, Njemačkoj i Luksemburgu.
Nakon što je Australija u decembru zabranila korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, evropske zemlje sada razmatraju uvođenje sopstvenih ograničenja.
Na primjer, poslanici u Francuskoj nedavno su glasali za zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 15 godina, a predsjednik Emmanuel Macron se nada da bi mera mogla da stupi na snagu do septembra.
Slovenija i Portugal su takođe izradile nacrte zakona koji bi zabranili pristup društvenim mrežama deci mlađoj od 15, odnosno 16 godina, prenosi Euronews.
U Portugalu bi ograničenja pristupa obuhvatila društvene mreže kao što su Instagram, Facebook ili TikTok, ali ne i, na primjer, WhatsApp, koji mnogi roditelji koriste za komunikaciju sa svojom djecom.
Pored toga, najmanje osam drugih država članica nalazi se u različitim fazama uvođenja zabrane društvenih mreža za decu, dok je vladajuća stranka u Nemačka takođe usvojila predlog da se blokira pristup za mlađe od 14 godina.
Nasuprot tome, Estonija je jedina zemlja u Evropska unija koja se otvoreno protivi takvoj mjeri.
Za Talin, ovaj pristup zapravo "ne rješava probleme“, jer će "djeca vrlo brzo naći načine da zaobiđu zabrane i nastave da koriste društvene mreže“, navodi estonska ministarka obrazovanja Kristina Kallas.
"Evropsko rješenje“
Iako potpuna zabrana društvenih mreža za djecu širom bloka trenutno nije u planu, Evropska unija preduzima korake kako bi pokušala da unaprijedi mjere sigurnosti na internetu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je 15. aprila najavila da će uskoro biti dostupna evropska aplikacija za provjeru starosti građana.
"Moramo zaštititi našu djecu u onlajn svijetu, kao što to činimo i u stvarnom životu. I za to nam je potreban usklađen evropski pristup“, izjavila je ona tokom drugog Specijalnog panela o bezbednosti dece na internetu, održanog narednog dana.
Aplikacija, koja će biti kompatibilna i sa mobilnim uređajima i sa računarima, zahtijevaće od korisnika da učitaju pasoš ili ličnu kartu kako bi anonimno potvrdili svoje godine prilikom pristupa onlajn platformama.
Sistem se zasniva na "dokazu bez otkrivanja podataka“ (zero-knowledge proof), što znači da će korisnici društvenih mreža moći da potvrde svoje godine bez dijeljenja ličnih podataka sa platformama.
Trenutno, Francuska, Danska, Grčka, Italija, Španija, Kipar i Irska "pilotiraju razvoj aplikacije“ i planiraju da je integrišu u svoje nacionalne eID novčanike, poput sistema France Identite u Francuska.