Predstavnici Centra za životnu sredinu, zajedno sa dijelom potpisnika otvorenog pisma upućenog Gradskoj upravi Banje Luke, održali su prošle nedjelje sastanak sa predstavnicima Gradske uprave u vezi sa radovima na obali i u koritu rijeke Vrbas. Nakon, kako navode učesnici, višesatnog sastanka koji je trajao oko tri sata, iz Centra poručuju da su i dalje ostali bez jasnih odgovora na brojna pitanja, te da su se, kako ističu, pojavile i dodatne nedoumice u vezi sa projektom. Posebno ističu navod da je šetalište tek sporedni element projekta, dok je fokus na izgradnji obaloutvrde i zaštiti od požara, što, kako tvrde, odstupa od ranije javne komunikacije Grada.
ADVERTISEMENT
Iz Gradske uprave, prema navodima Centra za životnu sredinu, istakli su da se ne radi o projektu šetališta, već o izgradnji obaloutvrde sa elementima zaštite od požara, dok je šetalište, kako je navedeno, sporedni element koji je nastao kao posljedica tih radova. Ovakvo tumačenje, navode iz Centra, u suprotnosti je sa ranijim javnim komunikacijama Grada i gradonačelnika, te izražavaju sumnju u motive i način predstavljanja projekta javnosti.
Tokom sastanka je, kako se navodi, rečeno da se u ovoj fazi planira završetak tzv. rive, odnosno povezivanje šetališta od Gradskog mosta do Mosta KAB-a (Venecija mosta), dok se nizvodno od tog dijela neće izvoditi intervencije na obali i u koritu.
Iz Centra za životnu sredinu i potpisnika otvorenog pisma ponovili su zahtjev da se radovi obustave do detaljnog preispitivanja, posebno zbog, kako tvrde, već uočenih propusta, uključujući neplansku sječu vegetacije.
Prema informacijama sa sastanka, radovi se izvode po glavnom projektu iz 2025. godine, koji je izradio ACS Studio, a koji se zasniva na idejnom rješenju iz 2017. godine. Idejno rješenje je, kako je navedeno, izradio Zavod za vodoprivredu, a finansirano je sredstvima UNDP-a i Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).
Iz Centra su, međutim, otvorili niz pitanja o samom konceptu rješenja – od toga da li su primarni ciljevi stabilizacija obala i ubrzanje protoka plavnih voda, do toga da li su uopšte razmatrani mogući negativni ekološki, ambijentalni i društveni efekti takvih intervencija. Takođe se postavlja pitanje da li su korištena najmanje invazivna tehnička rješenja za uređenje obale Vrbasa.
Učesnici sastanka iz nevladinog sektora naglašavaju i da tokom razgovora nisu imali uvid u dokumentaciju koju je predstavila Gradska uprava, te da snimanje sastanka nije bilo dozvoljeno, zbog čega dodatno ističu potrebu za većom transparentnošću.
Iz Gradske uprave su, prema navodima Centra, izrazili spremnost da dostave tražene informacije i otvore prostor za šire učešće javnosti u narednim fazama projekta, ali su istovremeno potvrdili nastavak radova u Srpskim Toplicama i na potezu između Gradskog (Patre) mosta i Mosta KAB-a.
Centar za životnu sredinu i potpisnici otvorenog pisma poručuju da i dalje ostaju pri stavu da je potrebno obustaviti sve radove do dodatnih analiza, te da će naredne korake definisati nakon što dobiju i detaljno razmotre najavljenu dokumentaciju.
Na sastanku su, osim predstavnika Centra za životnu sredinu, učestvovali i predstavnici Kuće ljudskih prava, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta (AGGF) i drugih organizacija, dok su iz Gradske uprave, radi pojašnjenja pojedinih pitanja, bili pozvani i predstavnici „Voda Srpske“ te Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Na obalama Vrbasa u Banjaluci uveliko se izvode radovi na izgradnji šetališta i uređenju obale (tzv. "Banjalučka riva"), koji obuhvataju betoniranje površina tik uz vodu i u samom koritu. Ovi radovi se protežu na potezu od Srpskih Toplica (Gornji Šeher) i zone Vrućice, pa sve prema užem centru grada i mostu "Venecija", te dalje ka Rebrovcu.
Međutim, radovi su naišli na oštre reakcije javnosti i ekoloških udruženja, poput Centra za životnu sredinu, koji upozoravaju na betonizaciju prirodnih obala, uništavanje vegetacije i narušavanje ekosistema.
Gradska uprava navodi da je cilj projekata "spuštanje" grada na rijeku i povezivanje građana sa obalom, dok kritičari ističu da se prirodni ambijent nepovratno pretvara u sivu zonu i da izvođenje radova prati niz kontroverzi, uključujući sječu stabala i radove bez jasnih tabli sa podacima o investicijama