Francuska i Velika Britanija razmatraju zabranu društvenih mreža za djecu i dio tinejdžera, po uzoru na mjeru koju je prošlog mjeseca uvela Australija.
ADVERTISEMENT
Zagovornici takve zabrane upozoravaju da je, zbog pogoršanja mentalnog zdravlja mladih, potrebno hitno djelovanje. S druge strane, kritičari smatraju da dokazi o štetnom utjecaju društvenih mreža nisu dovoljno čvrsti te da je potreban drugačiji pristup.
Australija je prošlog mjeseca postala prva zemlja koja je zabranila osobama mlađim od 16 godina korištenje izuzetno popularnih i profitabilnih platformi poput Instagrama, Facebooka, TikToka i YouTubea.
Francuska trenutno razmatra slične mjere za mlađe od 15 godina, uključujući i one koje zagovara sam predsjednik Emmanuel Macron.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u ponedjeljak da je potrebno učiniti više kako bi se djeca zaštitila na društvenim mrežama, nakon skandala s chatbotom „Grok AI“ koji proizvodi seksualizirane slike bez pristanka.
„Moramo učiniti više kako bismo zaštitili djecu i zato razmatramo niz opcija – nijedna opcija nije isključena“, rekao je Starmer novinarima.
Velika Britanija je donijela novi zakon kojim je zabranjena proizvodnja i dijeljenje seksualiziranih slika bez pristanka.
Britanski Guardian je prošle sedmice objavio da je Jonathan Haidt, američki psiholog i zagovornik australske zabrane, pozvan da se obrati britanskim zvaničnicima.
Haidt u svojoj knjizi Anksiozna generacija iz 2024. godine navodi da vrijeme provedeno pred ekranima, posebno na društvenim mrežama, utiče na mozak mladih i uzrokuje „epidemiju mentalnih bolesti“.
Autor tvrdi da se svi pokazatelji mentalnog zdravlja pogoršavaju paralelno s pojavom pametnih telefona. Iako je knjiga utjecajna među političarima, u akademskim krugovima izazvala je brojne polemike.
Kanadska psihologinja Candice Odgers u recenziji knjige navela je da „zastrašujuća priča“ koju Haidt iznosi „nije utemeljena na naučnim dokazima“.
Jedna od glavnih tačaka spora odnosi se na to u kojoj mjeri društvene mreže zaista utiču na mentalno zdravlje mladih.
Michael Noetel, istraživač sa australijskog Univerziteta Queensland, izjavio je za agenciju France Presse da se „mali efekti gomilaju među milijardama korisnika“.
Naglasio je da postoji „obilje dokaza“ da društvene mreže štete mladima te da pojedini traže nerealno visok nivo dokaza.
„Smatram da je Haidt više u pravu nego što priznaju njegovi kritičari, ali i manje u pravu nego što njegova knjiga sugerira“, rekao je Noetel, dodajući da se, s obzirom na potencijalne koristi, na zabranu „vrijedi kladiti“.
Francuska agencija za zdravstveni nadzor ANSES prošle sedmice je, nakon analize dostupnih dokaza, zaključila da društvene mreže imaju niz negativnih efekata na adolescente, posebno djevojčice, iako nisu jedini uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja mladih.
Sve u umjerenoj mjeri?
Noetel je prošle godine predvodio studiju objavljenu u časopisu Psychological Bulletin, koja je analizirala više od stotinu svjetskih istraživanja o utjecaju ekrana na psihološke i emocionalne probleme kod djece i adolescenata. Zaključci ukazuju na začarani krug.
Pretjerano korištenje ekrana, posebno društvenih mreža i videoigara, povezano je s mentalnim poteškoćama, koje potom dovode do još više vremena provedenog pred ekranima.
Drugi naučnici skeptični su prema potpunoj zabrani. Ben Singh s Univerziteta u Adelaideu tri godine je pratio više od 100.000 mladih Australaca u studiji objavljenoj u časopisu JAMA Pediatrics.
Istraživanje je pokazalo da najviše mentalnih problema imaju mladi koji koriste društvene mreže više od dva sata dnevno – ali i oni koji ih uopće ne koriste. Najbolje rezultate imali su oni koji ih koriste umjereno.
„Istraživanje sugerira da su i potpuna zabrana i pretjerana upotreba problematične“, rekao je Singh za France Presse. Dodao je da pretjerano korištenje telefona posebno negativno utiče na djevojčice, dok je potpuno uskraćivanje društvenih mreža najštetnije za dječake u kasnijim tinejdžerskim godinama.
Nakon potpune australske zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina tek treba ispitati da li će imati isti efekat kada je pristup onemogućen svima istovremeno.
„Za godinu dana trebali bismo znati mnogo više o tome koliko je australska zabrana bila efikasna i da li je dovela do neplaniranih posljedica“, izjavila je naučnica s Univerziteta Cambridge Amy Orben.
Australska agencija za sigurnost na internetu prošle sedmice je saopćila da su tehnološki giganti već blokirali 4,7 miliona korisničkih računa mlađih od 16 godina.