Lideri najbogatijih svjetskih ekonomija, plus nekoliko partnerskih zemalja, okupili su se u Evian-les-Bainsu u Francuskoj kako bi razgovarali o najhitnijim globalnim pitanjima, od rata u Ukrajini do krhkog primirja na Bliskom istoku.
ADVERTISEMENT
Najčešće ponavljana riječ na usnama diplomata bila je „konvergencija“, jer su izrazili olakšanje što je konferencija na visokom nivou protekla mnogo glađe nego prethodni samit i što je američki predsjednik Donald Trump pokazao spremnost na saradnju.
Euronews analizira najznačajnije zaključke sa samita G7.
Ujedinjeni za Ukrajinu
Ukrajina je bila centralna tema samita G7.
Ukrajina bi mogla biti najveći pobjednik G7, nakon snažne izjave podrške zapadnih lidera uprkos tome što predsjednik Volodymyr Zelenskyy nije uspio da obezbijedi potpuni bilateralni sastanak sa Trumpom.
Lideri G7 obavezali su se da će ubrzati isporuke sistema protivvazdušne odbrane, pružiti dodatnu podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i pooštriti sankcije protiv Rusije.
Takođe su poručili da su „spremni da razmotre“ davanje Ukrajini licenci za vojnu proizvodnju, što je ključna tačka jer su Kijevu očajnički potrebni američki protivbalistički sistemi Patriot kako bi se odbranio od neprekidnog ruskog bombardovanja.
Iako je američki predsjednik rekao samo da će „razmotriti“ tu ideju, to ipak predstavlja napredak u odnosu na njegovo ranije otvoreno odbacivanje takve mogućnosti.
Trump je takođe rekao da bi Washington „uskoro“ mogao ponovo uvesti sankcije ruskoj nafti i gasu, koje su privremeno ukinute posljednjih sedmica kako bi se ublažila globalna energetska kriza izazvana ratom u Iranu.
Američki predsjednik je prvi put izjavio da je Rusija, a ne Ukrajina, ta koja „treba da postigne dogovor“.
Bliski istok u fokusu
Bliski istok dominirao je diskusijama, pošto su se lideri okupili ubrzo nakon što su SAD i Iran objavili okvirni sporazum za finalizaciju mirovnog dogovora, čiji su detalji procurili na marginama samita G7.
Za Trumpa, ključna odredba sporazuma jeste da Teheran nikada neće steći nuklearno oružje i da će ponovo otvoriti Ormuski moreuz bez uslovljavanja; zauzvrat, Iran bi dobio ukidanje svih sankcija i odmrzavanje svoje imovine.
Zapadni lideri pozdravili su memorandum o razumijevanju mnogo entuzijastičnije nego Trumpovi saveznici u SAD-u, nadajući se da će dovesti do brzog ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza, čije je zatvaranje podiglo cijene energenata i opteretilo njihove ekonomije.
U dosadašnjim izjavama Trump je rekao da se Izrael „može bolje snaći“ protiv Hezbollaha i pozvao na umjerenost u južnom Libanu, čak sugerišući da bi Sirija mogla efikasnije da oslabi iranskog saveznika uz manje civilnih žrtava.
Kina, slon u sobi
Kina je vjerovatno bila slon u sobi na ovom samitu G7.
Srijednja diskusija o „promovisanju uravnoteženog, zajedničkog i održivog ekonomskog rasta“ bila je tek diplomatski izraz za kolektivni pokušaj odgovora na posljedice kineskog ekonomskog modela zasnovanog na snažnim državnim subvencijama.
„Globalne neravnoteže mogu imati negativne ekonomske posljedice, posebno po najsiromašnije zemlje, iako većina njih ne doprinosi tim neravnotežama“, navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom nakon razgovora.
„Takođe prepoznajemo značaj koordinisanog djelovanja radi smanjenja rastućih i trajnih globalnih neravnoteža. Njihovo smanjenje moglo bi olakšati postizanje trajnijeg i uravnoteženijeg rasta.“
U tekstu se pozivaju i „zemlje sa velikim i trajnim spoljnim suficitima“, što se prvenstveno odnosi na Kinu, da ojačaju domaće izvore rasta i izbjegavaju politike koje izazivaju negativne posljedice na globalnom nivou.
Ipak, konkretne mjere nisu precizirane.
Za sada izgleda da će saveznici iz G7 nastaviti da djeluju svako svojim putem.
Vještačka inteligencija u centru pažnje
Vještačka inteligencija bila je jedna od glavnih tema samita G7, gdje su izvršni direktori kompanija Anthropic, OpenAI i drugih vodećih tehnoloških firmi učestvovali na radnom ručku sa liderima kako bi razgovarali o načinima razvoja AI tehnologije uz istovremeno ograničavanje rizika.
Nedavna odluka Washingtona da spriječi strane državljane u pristupu najmoćnijim modelima kompanije Anthropic bila je važna tema razgovora, jer su zapadni saveznici shvatili da bi i oni mogli biti odsječeni od najnaprednije američke tehnologije.
Vještačka inteligencija bila je u središtu i zajedničke deklaracije o bezbjednosti djece na internetu, koja je posebno ukazala na rizike povezane sa četbotovima i sintetičkim materijalima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.
Članice i partneri G7 uglavnom su se složili da tehnološke kompanije moraju dati prioritet bezbjednosti djece prilikom dizajniranja digitalnih usluga, iako i dalje postoje podjele oko toga da li je zabrana društvenih mreža najefikasnije rješenje.
Macronov pobjednički krug
Samit je bio posebno uspješan za domaćina, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji nije štedio pohvale na račun sopstvenih diplomatskih uspjeha.
Uoči samita evropski zvaničnici bili su prilično pesimistični kada je riječ o mogućnosti usaglašavanja zajedničkih stavova o najspornijim pitanjima. Prošle godine u Kanadi domaćin se odlučio za „sažetak predsjedavajućeg“ nakon što je Trump napustio sastanak prije završetka.
Ovoga puta G7 je usvojila ukupno devet zajedničkih saopštenja, uključujući i ono koje se odnosi na Ukrajinu, Bliski istok i Indo-Pacifik.
„Ovaj samit G7 održan je u izuzetno teškom kontekstu globalne fragmentacije, višestrukih kriza i sukoba, i mnogo toga može zavisiti od naših razgovora“, rekao je Macron na završnoj konferenciji za novinare.
„Zato mogu reći da je ovaj G7 objektivno uspješan: bio je to trenutak jedinstva, kvalitetne rasprave i istinske saradnje među liderima koji su se ovdje okupili.“
Macron je posebno pohvalio „evianski trenutak“ koji je okupio saveznike oko Ukrajine.
Vrući mikrofoni i nezgodni trenuci
Iako je samit G7 bio pohvaljen zbog organizacije i ambijenta Evian-les-Bainsa, nije nedostajalo ni protokolarnih gafova.
Mikrofoni su često ostajali uključeni, omogućavajući novinarima da čuju privatne razgovore lidera.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni, poznata kao strastveni pušač, uhvaćena kako kolegama govori da je prestala da puši „prije mjesec dana“.
„Prestali ste? Bravo!“, odgovorila je Ursula von der Leyen.
Taj iskreni trenutak brzo je postao viralan na internetu i donio joj lične čestitke generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije.
Još jedan zanimljiv trenutak zabilježen je kada su njemački kancelar Friedrich Merz i kanadski premijer Mark Carney u šali komentarisali da je Macron ostavio sat na stolu.
„Daj meni sat, važi?“, ubacio se Trump.