ADVERTISEMENT

Kada je Yoweri Museveni preuzeo vlast u Ugandi 1986. godine, izjavio je da "problem Afrike općenito, a Ugande posebno, nisu ljudi, već lideri koji žele predugo ostati na vlasti". Danas, u dobi od 81 godine, bivši pobunjenički vođa traži još jedan mandat, sedmi po redu, nakon skoro 40 godina vladavine istočnoafričkom državom, čija većina stanovnika nikada nije poznavala nijednog drugog predsjednika.

Museveni je na vlast došao na talasu optimizma, nakon što je predvodio pobune protiv autokratskih režima. Međutim, početni entuzijazam ubrzo je splasnuo uslijed optužbi za korupciju i autoritarno upravljanje.

"Korupcija je od samog početka bila centralni dio njegove vladavine", rekao je za Reuters Kristof Titeca, profesor na Univerzitetu u Antwerpenu. Museveni priznaje da su pojedini državni zvaničnici učestvovali u koruptivnim radnjama, ali tvrdi da su svi koji su otkriveni procesuirani.

Vješt politički strateg, Museveni je gradio savezništva u inostranstvu prihvatajući sigurnosne prioritete zapadnih sila, slao mirovne snage u krizna područja poput Somalije i Južnog Sudana te primio veliki broj izbjeglica u Ugandu.

Na domaćem planu, njegov bilans je mješovit. Njegova vlada dobila je pohvale zbog borbe protiv epidemije AIDS-a i poraza pobunjeničke grupe Lord’s Resistance Army, koja je gotovo 20 godina terorisala stanovništvo. S druge strane, raširena korupcija je oslabila državne institucije, a prema podacima UNICEF-a, samo jedno od četvero djece u Ugandi koje upiše osnovnu školu dođe do srednje škole. Dobro plaćeni poslovi i dalje su nedostižni za veliki dio stanovništva.

Museveni je rođen u porodici kršćanskih nomadskih stočara. Upisao je elitnu srednju školu, a zatim studirao političke nauke na univerzitetu u susjednoj Tanzaniji. Tamo je osnovao militantni pokret koji je pomogao u svrgavanju predsjednika Idi Amina, nakon čega je Milton Obote preuzeo vlast 1980. godine.

Obote je svrgnut u državnom udaru 1985. godine, a već naredne godine vojno krilo Musevenijevog Nacionalnog pokreta otpora zbacilo je predsjednika Tita Okella. Na svojoj inauguraciji Museveni je izjavio: "Ovo nije samo promjena straže. Ovo je temeljna promjena u politici naše vlade."

Njegovi rani pokušaji da privuče strane investicije, uspostavi red i poboljša životni standard naišli su na odobravanje Zapada. Međutim, kako je ekonomija rasla, tako je raslo i nezadovoljstvo javnosti zbog korupcije.

Tokom privatizacije, desetine državnih preduzeća prodane su rođacima i bliskim saradnicima Musevenija po izuzetno niskim cijenama, navodi se u parlamentarnim izvještajima, uz tvrdnje da je dio sredstava pronevjeren.

Kizza Besigye, Musevenijev lični ljekar tokom pobunjeničkih dana, kasnije se razišao s njim, optužujući ga za korupciju i kršenje ljudskih prava.

Optužbe za izborne prevare

Museveni je pobijedio na svih šest predsjedničkih izbora na kojima je učestvovao, uključujući četiri izbora protiv Besigyea, koji je uhapšen 2024. godine i suočava se s optužbama za izdaju.

Parlament je 2005. godine ukinuo ograničenje broja predsjedničkih mandata, što su kritičari ocijenili kao potez kojim se Museveniju omogućava doživotna vlast. Opozicija je više puta osporavala izborne rezultate zbog navodnih nepravilnosti, što su vlasti negirale, dok je policija gušila proteste opozicionih pristalica.

Museveni je odbacio kritike Zapada, izjavivši 2006. godine: "Ako je međunarodna zajednica izgubila povjerenje u nas, to je kompliment, jer oni su obično u krivu."

Istovremeno je jačao odnose s Kinom, Rusijom, Iranom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi smanjio zavisnost Ugande od Zapada. Otkriće značajnih nalazišta nafte dodatno je učvrstilo njegov položaj, uz sporazume s kompanijama TotalEnergies i CNOOC o izgradnji izvoznog naftovoda.

Pitanje nasljedstva

Glavni Musevenijev protivnik na predsjedničkim izborima je Bobi Wine, 43-godišnja pop zvijezda. Analitičari smatraju da je Musevenijeva pobjeda gotovo izvjesna, ali da budućnost nosi veliku neizvjesnost, jer predsjednik pokazuje znakove slabosti.

"Najveće pitanje koje se nadvija nad izborima jeste pitanje nasljedstva", rekao je profesor Titeca, ukazujući na brzi uspon Musevenijevog sina Muhoozija Kainerugabe, načelnika vojske Ugande.

Opozicija optužuje Musevenija da ubrzava vojnu karijeru svog sina kako bi ga pripremio za nasljednika, uprkos kontroverznim i zapaljivim izjavama koje Kainerugaba često objavljuje na društvenim mrežama. U međuvremenu su političari koji su se s Musevenijem borili u pobunjeničkim danima marginalizirani.

Prema riječima bivšeg urednika Charlesa Onyango-Obboa, izborni rezultat mogao bi uticati na Musevenijeve naredne poteze, jer bi slabiji rezultat mogao navesti predsjednika da promoviše druge stranačke lidere kako bi ublažio kritike o dinastičkom prijenosu vlasti.

"Ovdje se manje radi o rezultatima koji će biti objavljeni, a više o raspoloženju na terenu", rekao je Onyango-Obbo, dodajući da bi primopredaja vlasti mogla biti udaljena još nekoliko godina.

"Museveni je danas slabiji, ali je radoholičar... neće otići čak ni ako bude morao koristiti štap za hodanje", zaključio je.