Marco Rubio, državni sekretar SAD, sastaće se sutra sa najvišim zvaničnicima danske vlade.
Corriere della Sera navodi da još uvijek nije zvanično saopšteno gdje će sastanak biti održan niti ko će učestvovati u ime Danske, a pominje se ime ministra spoljnih poslova Larsa Lokkea Rasmussena.
Lars Lokke Rasmussen
Moguće je i prisustvo i nekog od predstavnika autonomnih vlasti Grenlanda.
Ono što je poznato je da će centralna tema sastanka biti sudbina arktičkog ostrva, najvećeg na svijetu, koje je sada teritorija sa specijalnim statusom u okviru Danske.
Italijanski list podsjeća da američki predsjednik Donald Trump ne isključuje "nijednu opciju", uključujući i vojnu intervenciju, kako bi osigurao kontrolu nad tim regionom.
Promjena kod danske premijerke - od prezira do kompromisa
Navodi se da je danska premijerka Mette Frederiksen odlučila da iz faze prezrivog komentarisanja Trumpovih prijetnji pređe na aktivnu potragu za pragmatičnim rješenjem problema.
Mette Frederiksen (Izvor: AP Photo/Harry Nakos)
Kopenaghen će stoga iznijeti primamljivu ponudu Bijeloj kući i nadati se da će ona umiriti predsjednika SAD.
Početna tačka ove ponude biće sporazum o odbrani Grenlanda koji je Danska s Amerikom potpisala još 1951. godine.
Tim dokumentom je predviđeno postojanje samo jednog garnizona vojske SAD na Grenlandu.
To je vazduhoplovna baza Tule, koja se danas naziva baza svemirskih snaga Pitufik.
Baza Pitufik (Izvor: Jim Watson/Pool via AP)
Novi dogovor predviđa proširenje američkog vojnog prisustva, pod uslovom da u vezi sa njim budu konsultovane i danske vlasti i samouprava Grenlanda.
Amerika ima jednu zvaničnu bazu, krili najmanje još jednu
Tokom Hladnog rata Pentagon je zapravo već izgradio i druge baze na najvećem ostrvu na planeti, od kojih je jedna otkrivena tek nedavno ispod ledenog pokrivača debelog 30 metara.
Danci sada nude još više i spremni su da na Grenlandu prihvate do deset novih američkih vojnih baza.
Navodi se da Mark Rutte, generalni sekretar NATO, podržava ovaj potez i želio bi da predloži usvajanje projekta bezbjednosti Arktika koji bi odobrile sve zemlje članice Alijanse.
Mark Rutte i Donald Trump (Izvor: AP Photo/Evan Vucci)
Ostaje ipak da se vidi kako bi bili podijeljeni troškovi izgradnje i upravljanja novim bazama, koje će biti opremljene najmodernijom tehnologijom.
Nikakve nedoumice, sa druge strane, nema u pogledu komandnih dužnosti koje će biti povjerene Americi, konkretno Komandi združenih snaga u Norfolku u Virdžiniji.
To nije sve, pošto će vlada premijerke Frederiksen predložiti Rubiju i jačanje ekonomske saradnje SAD i Grenlanda čija bi osnova bila zajednička dansko-američka deklaracija koju su dvije zemlje potpisale 6. avgusta 2004.
Marco Rubio (Izvor: AP Photo/Julia Demaree Nikhinson)
Na spisku sektora koji su obuhvaćeni ovim sporazumom su "između ostalog - istraživanja, tehnologija, energetika, životna sredina, obrazovanje, razvoj, turizam, aviosaobraćaj".
Do sada ova deklaracija nije donijela neke značajnije rezultate.
Međutim, ovaj pravni okvir bi sada omogućio američkim kompanijama brzi pristup i investiranje u eksploataciju ležišta rijetkih metala, nafte i svega onoga što bi moglo da privuče pažnju cjelokupnog američkog ekonomskog sistema, a ne samo Trumpa.