Konačni glasovi se još uvijek broje i očekuje se da će rezultat biti objavljen tek kasnije u ponedjeljak ujutro, ali državna televizija predviđa da će Lukašenko pobijediti sa skoro 88% glasova.
ADVERTISEMENT
Evropska unija zaprijetila je novim sankcijama Bjelorusiji nakon što se činilo da će predsjednik Aleksandar Lukašenko sigurno postići svoju sedmu uzastopnu pobjedu na izborima od 1994. godine.
"Današnji lažni izbori u Bjelorusiji nisu bili ni slobodni ni pošteni", rekla je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas u zajedničkoj izjavi s komesarom za proširenje Martom Kos.
"Nemilosrdna i neviđena represija ljudskih prava, ograničenja političkog učešća i pristupa nezavisnim medijima u Bjelorusiji, lišili su izborni proces bilo kakvog legitimiteta", navodi se u saopštenju.
Oni su pozvali bjelorusku vladu da oslobodi političke zatvorenike, uključujući uposlenika delegacije EU u glavnom gradu Minsku.
Kalas i Kos su kazali da je odluka o pozivu posmatrača iz Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju prije samo 10 dana onemogućila ovu grupu da prati kompletan izborni proces.
"Iz ovih razloga, kao i zbog umiješanosti bjeloruskog režima u ruski agresijski rat protiv Ukrajine i hibridne napade na njene susjede, EU će nastaviti sa nametanjem restriktivnih i ciljanih mjera protiv bjeloruske vlade", rekli su zvaničnici EU.
Nisu dali više detalja o tome šta će eventualni novi paket sankcija ciljati niti kada će biti implementiran.
Drugdje u Evropi, izborni rezultati, koji predviđaju skoro 88% udjela glasova za Lukašenka, naišli su na podsmijeh.
"Narod Bjelorusije nije imao izbora. Ovo je gorak dan za sve one koji čeznu za slobodom i demokratijom", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u objavi na X.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski izrazio je iznenađenje da je "samo" 87,6% biračkog tijela glasalo za Lukašenka.
"Hoće li ostale stati u zatvore?" upitao je.
Lukašenkovu pobjedu na izborima 2020. Zapad je također odbacio kao lažnu, a rezultat je izazvao sedmične proteste širom zemlje.
To je izazvalo brutalni obračun od strane snaga sigurnosti i dovelo do 65.000 hapšenja.
Procjenjuje se da je u bjeloruskom zatvorskom sistemu oko 1.200 političkih zatvorenika i oko 500.000 ljudi pobjeglo je iz zemlje nakon izbora 2020. i stoga ne mogu glasati.
Organizacija za zaštitu slobode medija Reporteri bez granica podnijela je tužbu protiv Lukašenka Međunarodnom krivičnom sudu zbog njegovog gušenja slobode govora zbog čega je od 2020. uhapšeno 397 novinara. U njemu se navodi da su 43 u zatvoru.
Od jula, Lukašenko je oslobodio oko 250 ljudi za koje aktivisti za prava kažu da su zatvoreni iz političkih razloga.
Na više od četiri sata konferenciji za novinare nakon što je glasao u Minsku, Lukašenko je negirao da su politički zatvorenici i rekao da su pušteni "na osnovu principa istinske humanosti".
"Oni nisu politički zatvorenici, oni su prekršili Krivični zakon. Ako nekoga zanima, možemo sada pokazati krivični predmet i pokazati koji su članovi zakona prekršeni. Možete reći da je naš zakon loš, ali to je zakon. Rekao sam tako", rekao je.
Na istoj konferenciji za novinare, Lukašenko je također rekao da je predvidio "neku vrstu rješenja" za rat u Ukrajini 2025. godine, što ne znači nužno potpuni prekid borbi.
Lukašenko je blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i Moskva je djelimično iskoristila bjelorusku teritoriju da pokrene svoju invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
"Vjerovatno ćemo nastaviti da se sukobljavamo još dugo. Mi smo Sloveni, ako počnemo da se sukobljavamo, to će trajati još dugo. Ali bit će rješenja. Svjetlo na kraju tunela će se pojaviti ove godine, “ rekao je.
Ali malo je vjerovatno da će osuda zapadnih lidera ili prijetnje sankcijama EU napraviti veliku razliku za Lukašenka.
"Nije me briga za Zapad“, rekao je.