ADVERTISEMENT

Ishrana koja je uglavnom biljna – i koja isključuje crveno meso i ultra-prerađenu hranu – povezana je s boljim fizičkim i mentalnim zdravljem u starosti, pokazuje velika nova analiza.

Studija, koja je objavljena u časopisu Nature Medicine, pratila je oko 105.000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama do 30 godina, piše Euronews.com.

Analizirali su zdravstvene ishode povezane s osam dijeta i prehrambenih navika, uključujući mediteransku dijetu, koja naglašava maslinovo ulje, ribu i orašaste plodove, te plan ishrane Dietary Approaches to Stop Hypertension (DASH), koji ograničava natrij kako bi pomogao u kontroli krvnog pritiska.

Oko 70 godina, ishrana najzdravijih ljudi uključivala je obilje voća, povrća, integralnih žitarica, nezasićenih masti, orašastih plodova, pasulja i drugih mahunarki, i "umjerene" količine namirnica životinjskog porijekla kao što su mliječni proizvodi sa niskim sadržajem masti.

Izbjegavali su natrijum, ultra-prerađenu hranu kao što su slatka pića, crveno ili prerađeno meso i trans masti, koje se često nalaze u prženoj hrani.

"Možda ne postoji superhrana ili dijeta koja nas sve spašava, ali postoje različite dijete koje bi mogle poboljšati naše zdravlje”, rekla je za Euronews Health Marta Guasch-Ferré, viši autor studije i vanredni profesor koji proučava vezu između faktora načina života i kroničnih bolesti na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Najzdravije dijete, dodala je, "nisu jednako korisne za sve".

Manje od 1 od 10 osoba ispunilo standard zdravog starenja

Iako istraživanja o ishrani i zdravstvenim ishodima nisu ništa novo, autori studije kažu da je njihova analiza jedna od prvih koja je pokazala kako su različite prehrambene navike u srednjim godinama povezane sa zdravim starenjem općenito.

U studiji se smatralo da ljudi dobro stare ako navrše 70 godina bez ikakvih ozbiljnih hroničnih stanja, ako im je moždana funkcija još uvijek dobra i ako imaju "netaknuto" mentalno zdravlje i fizičke sposobnosti.

U poređenju sa drugim istraživanjima o zdravom starenju, Guasch-Ferré je rekla da je ovo sveobuhvatniji pogled koji uzima u obzir kvalitet života, a ne samo koliko dugo ljudi žive.

"Da li zaista želimo da živimo duže ili želimo da živimo bolje?" upitala je.

Ipak, manje od jedne od 10 osoba je zaista ispunilo standard zdravog starenja, pokazala je analiza.

Dok je studija rađena u SAD-u, Guasch-Ferré je rekla da rezultati vjerovatno ostaju i u Evropi.

Studija, međutim, ima neka ograničenja. Dok su istraživači pokušavali da uzmu u obzir faktore kao što je socioekonomski status, druga pitanja kao što su genetika, životna sredina i pristup zdravstvenoj zaštiti također mogu igrati ulogu u povezanosti ishrane i zdravlja.

Uprkos tome, Guasch-Ferré je rekla da se rezultati mogu koristiti za prilagođavanje smjernica o ishrani - i da pomognu podsticati ljude da se odlučuju za zdravije obroke.

"Naravno, zdravo starenje nije samo [u vezi] ishrane", rekla je ona. Ali "svako poboljšanje u ishrani moglo bi pomoći".