Bakir Izetbegović i zvanično je potvrdio kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čime je utrka za oktobarske izbore dodatno zakomplikovana i otvorena za neizvjestan politički rasplet. Kandidature su već potvrdili i Denis Bećirović, te Semir Efendić, dok se u političkim krugovima kao mogući kandidati sve češće pominju Fahrudin Radončić i Šuhret Fazlić. Analitičari upozoravaju da bi upravo veliki broj kandidata mogao dovesti do rasipanja glasova među bošnjačkim biračima i značajno promijeniti odnos političkih snaga pred izbore.
ADVERTISEMENT
Nakon višemjesečnog čekanja, iz Centrale SDA "bijeli dim"... Bakir Izetbegović i zvanično ide u utrku za člana Predsjedništva.
"Kandidat sam ja. Sve kandidature su se vratile prema meni", rekao je on na press konferenciji.
Izetbegović će na crtu Denisu Bećiroviću i Semiru Efendiću koji su ranije potvrdili kandidature. U političkim krugovima špekulira se i o mogućoj kandidaturi Fahrudina Radončića, ali i Šuhreta Fazlića.
"Gospodina Bećirovića sadašnjeg člana Predsjedništva, ako se mi ne kandidiramo neće imati ko pobijediti", rekao je u aprilu Semir Efendić, kandidat za člana Predsjedništva BiH (Stranka za BiH).
"Kad bude momenat za to onda ćemo o tome odlučiti u Pomaku, ali je evidentno da nam treba malo agresivnijeg nastupa kada u pitanju interes Krajine", ističe Šuhret Fazlić, predsjednik POMAK-a.
Dok SDA računa na stabilnu stranačku infrastrukturu i tradicionalno biračko tijelo, opozicione stranke pokušavaju privući birače koji traže političku alternativu.
Ključnu ulogu u izbornom rezulatu za članove Predsjedništva, pored izlaznosti birača, mogli bi imati upravo potencijalno novi kandidati koji bi se mogli naći rame uz rame sa Bećirovićem, Izetbegovićem i Efendićem.
Dodatnu neizvjesnost unosi mogućnost kandidature lidera SBB-a Fahrudina Radončića. Njegov eventualni ulazak u utrku, prema procjenama, mogao bi dodatno podijeliti glasove unutar bošnjačkog biračkog tijela.
Upravo ta brojka kandidata je i zabrinjavajuća, ocjenjuje novinarka Rubina Čengić. Smatra da postoji izborna matematika, koja bi mogla dovesti do tzv rasipanja glasova
"Ako se ne prijavljuju ili nisu kandidovali jer smatraju da nisu dovoljno sposobni, nego da bi oduzeli glasove zarad interesa nekog trećeg kandidata, onda se zaista radi o jednoj krajnjoj političkoj neodgovornosti i nepoštivanju birača", govori Čengić.
Kada je riječ o zvaničnim kandidatima, birači su ponovo izloženi zabludama, ocjenjuje profesor Enver Kazaz. Izetbegovića ocjenjuje kao potkapacititranog političara, a Bećirović je, navodi, bez ozbiljne političke vizije. Ipak, može li kandidatura Slavena Kovačevića ugroziti Izetbegovića.
"Mislim da se taj scenarij u kojem je SDA birala Željka Komšića, da bude prst u oko HDZ i time produbi hrvatsko - bošnjački sukob, teško može ponoviti u ovom izbornom ciklusu. Slaven Kovačević nije Željko Komšić. Nekakve lijeve stranke bi mogle zbog svojih zabluda bi mogao dati svoj glas Kovačeviću", pojašnjava Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu UNSA.
Do oktobarskih izbora ostalo je više od četiri mjeseca, ali je već sada jasno da bi upravo raslojavanje glasova moglo imati presudnu ulogu u izboru novih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.