ADVERTISEMENT

U razgovoru za NBC News, američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da SAD, uprkos očekivanjima, nije tražio pomoć Pekinga u rješavanju krize s Iranom. Rubio je nakon više od dva sata razgovora delegacija rekao da su se dvije strane usaglasile oko pitanja Hormuškog moreuza.

„Kineska strana poručila je da se protivi militarizaciji Hormuškog moreuza, kao i uvođenju naplate prolaska, što je i naš stav“, rekao je Rubio. Teme razgovora bili su i Tajvan, koji Kina smatra svojom teritorijom, kao i slučaj Jimmyja Laija iz Hong Konga, koji je ove godine osuđen na 20 godina zatvora.

"Ne tražimo pomoć Kine"

Prije samita očekivalo se da će Trump tražiti pomoć kineskog predsjednika kako bi se okončao američko-izraelski sukob s Iranom i riješila blokada važnog pomorskog pravca, ali do toga nije došlo, iako je Trump prošlog mjeseca pripisao Kini zasluge za dovođenje Irana za pregovarački sto.

Rubio je naglasio da rast cijena nafte pogađa i SAD, ali da druge države snose još veći teret.

„Ni mi nismo imuni na globalne cijene nafte jer kupujemo na svjetskom tržištu, ali druge zemlje širom svijeta plaćaju mnogo višu cijenu. I one se moraju uključiti u ovo“, rekao je Rubio, ne spominjući direktno Kinu.

Ipak, potvrdio je da Trump od Xija „nije ništa tražio“.

„Ne tražimo pomoć Kine. Ne treba nam njihova pomoć“, poručio je Rubio.

Zanimljivo je da je Rubio otputovao u Peking uprkos kineskim sankcijama uvedenim protiv njega još 2020. godine zbog kritika kineske politike prema ljudskim pravima.

Razmjena mišljenja o Iranu

Uoči posjete Kina je pojasnila da se sankcije odnose na Rubiove aktivnosti dok je bio senator, a ne na njegovu sadašnju funkciju državnog sekretara.

Rat u Iranu, koji je počeo američkim i izraelskim napadima 28. februara, značajno je uticao na Trumpovu posjetu Kini, koja je zbog toga odgođena za šest sedmica.

Kina, koja održava bliske odnose s Iranom, kritikovala je napade i pozvala na diplomatsko rješenje. Prema Rubiovim riječima, Trump i Xi ipak su pronašli zajednički jezik, a Kina je ponovila protivljenje tome da Teheran razvije nuklearno oružje.

Međutim, u službenom kineskom izvještaju o sastanku, koji je prenijela državna agencija Xinhua, Iran nije direktno spomenut. Navodi se samo da su lideri „razmijenili mišljenja o važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima, uključujući situaciju na Bliskom istoku“.

Rubio je branio i Trumpovu raniju izjavu da ga „ni najmanje“ ne zabrinjava finansijski pritisak na Amerikance tokom pregovora s Iranom.

„Predsjednik time jasno poručuje da se Iranci varaju ako misle da mogu iskoristiti našu unutrašnju politiku kako bi ga prisilili na loš sporazum. To se neće dogoditi“, rekao je Rubio.

Status Tajvana ostaje isti

Osim Irana, jedna od glavnih tema samita bio je Tajvan, jedno od najosjetljivijih pitanja u američko-kineskim odnosima.

Prema izvještaju iz Pekinga, Xi je upozorio Trumpa da tenzije oko Tajvana mogu ugroziti odnose dvije zemlje i dovesti do „sukoba, pa čak i konflikta“ ukoliko se tom pitanju ne pristupi pažljivo.

SAD, kao i većina država svijeta, nema zvanične diplomatske odnose s Tajvanom, ali ostaje njegov najvažniji međunarodni saveznik i glavni dobavljač oružja. Iako je Amerika zakonski obavezna pomoći Tajvanu u odbrani, već decenijama vodi politiku „strateške dvosmislenosti“ o tome da li bi američka vojska direktno branila otok u slučaju kineske invazije.

„Naša politika po tom pitanju nije se promijenila“, rekao je Rubio. „Vrlo je dosljedna kroz više predsjedničkih administracija i takva ostaje i danas.“

Poslovni interesi i prodaja oružja

Trump je često o Tajvanu govorio kroz poslovne interese, tražeći da više ulaže u vlastitu odbranu i kritikujući tajvansku industriju poluprovodnika zbog, kako tvrdi, gubitka američkih radnih mjesta.

To je izazvalo zabrinutost da bi Trump mogao ublažiti američki stav prema Tajvanu i približiti se zahtjevima Pekinga.

Rubio je pokušao umanjiti te bojazni rekavši da prodaja američkog oružja Tajvanu „nije bila istaknuta tema“ razgovora.

Podsjetimo, Trumpova administracija je u decembru najavila paket vojne pomoći Tajvanu vrijedan 11 milijardi dolara, najveći do sada, a prema navodima medija priprema se i novi paket.

Washington također kritikuje sve jači vojni pritisak Kine, koja gotovo svakodnevno šalje ratne avione i brodove u blizinu Tajvana.

„Iz naše perspektive, svaka prisilna promjena postojećeg stanja bila bi loša za obje zemlje“, zaključio je Rubio.

Slučaj Jimmyja Laija

Rubio je potvrdio da je Trump tokom sastanka spomenuo i slučaj Jimmyja Laija, čije je zatvaranje postalo simbol gušenja prodemokratskog pokreta u Hong Kongu.

Kineske vlasti smatraju Laija, glasnog kritičara Komunističke partije Kine, jednim od glavnih organizatora masovnih protesta u Hong Kongu 2019. godine.

„Predsjednik uvijek pokrene taj slučaj, kao i nekoliko drugih, i naravno da se nadamo pozitivnom ishodu“, rekao je Rubio.

Na pitanje da li bi Lai, ukoliko bude oslobođen, mogao otići u SAD, Rubio je odgovorio:

„Bili bismo otvoreni za svaki dogovor koji bi njima odgovarao, pod uslovom da mu se garantuje sloboda.“