Znanstvenici su na temelju ostataka iskopanih u Tajlandu identificirali novu vrstu dugovratog dinosaura, koja je po procjenama bila dvostruko veća od tiranosaura reksa. Nova vrsta, nazvana Nagatitan, smatra se najvećim do sada otkrivenim dinosaurima u jugoistočnoj Aziji i pripadala je skupini dugovratih biljojeda – sauropoda, piše BBC.
ADVERTISEMENT
Procjenjuje se da je imao oko 27 tona, što odgovara težini devet odraslih azijskih slonova, te dužinu od oko 27 metara, čime je bio duži i od poznatog diplodoka. Živio je prije otprilike 100 do 120 miliona godina, oko 40 miliona godina prije tiranosaura.
Vrstu je identificirao tim istraživača iz Ujedinjenog Kraljevstva i Tajlanda na osnovu fosila pronađenih prije deset godina pored jednog jezera u sjeveroistočnom Tajlandu. Naučnici navode da ovo otkriće daje novo svjetlo na to kako su promjene u drevnim klimatskim uslovima mogle uticati na razvoj divovskih dinosaura.
Puno ime dinosaura je Nagatitan chaiyaphumensis. „Naga“ se odnosi na zmijoliko biće iz folklora jugoistočne Azije, „titan“ na grčka božanstva, a „chaiyaphumensis“ označava regiju Chaiyaphum, gdje su fosili pronađeni.
Thitiwoot Sethapanichsakul, doktorand na University College London (UCL) i glavni autor studije objavljene u časopisu Scientific Reports, rekao je da je nagatitana nazvao „posljednjim titanom“ Tajlanda jer su njegovi ostaci pronađeni u najmlađim sedimentnim stijenama u zemlji koje sadrže dinosauruse.
On je objasnio da su mlađe stijene nastale pred kraj ere dinosaura vjerovatno već bile pod uticajem plitkog mora, zbog čega se rijetko nalaze ostaci dinosaura iz tog perioda.
Nagatitan je 14. dinosaur koji je imenovan u Tajlandu, a stručnjaci smatraju da je zemlja među najbogatijim područjima u Aziji kada je riječ o fosilima dinosaura.
Naučnici ističu da je živio u periodu povišenih globalnih temperatura i povećanih razina ugljen-dioksida u atmosferi. Prema riječima profesora Paula Upchurcha s UCL-a, neobično je da su se sauropodi mogli prilagoditi tako visokim temperaturama, s obzirom na njihovu veličinu i poteškoće u regulaciji tjelesne topline.
Dodao je i da su klimatske promjene vjerovatno uticale na vegetaciju, koja je bila osnovni izvor hrane za ove velike biljojede.