Bosnu i Hercegovinu nakon izbora ne očekuje brz zaokret na evropskom putu, a građani bi umjesto dugo najavljivanih reformi ponovo mogli gledati politička nadmudrivanja i podjelu funkcija. Novinar Ranko Mavrak ocjenjuje da domaći političari nisu pokazali dovoljno volje za evropske integracije, dok promjene političkih odnosa u Sjedinjenim Američkim Državama ipak ostavljaju određeni prostor za optimizam.
ADVERTISEMENT
Govoreći za Euronews BiH, Mavrak je komentarisao izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, izostanak reakcija domaćih političara, formiranje nove vlasti, ali i moguće posljedice promjena u američkom Kongresu.
"Ja čisto sumnjam da hoće“, rekao je Mavrak, odgovarajući na pitanje mogu li građani očekivati da nova vlast napravi čuda. Kako je ocijenio, naredni period prije svega mogao bi obilježiti „interna politička trgovina i podjela resora i novca“, uz eventualne reforme ukoliko za njih bude prostora.
Dvije godine bez napretka na evropskom putu
Osvrćući se na posljednji izvještaj Evropske komisije, Mavrak je ocijenio da su ovogodišnje kritike znatno direktnije nego ranijih godina. Posebno je ukazao na činjenicu da gotovo dvije godine nije urađeno ništa značajno na evropskim integracijama.
Prema njegovim riječima, ključni problem je nedostatak političke volje i nastojanje domaćih političara da evropski proces prilagode vlastitim interesima.
"Postoje jasno postavljene zadaće, postoje jasno postavljena očekivanja i postoji neodgovornost domaćih političara da se suoče sa svojim stvarnim izazovima“, poručio je Mavrak.
Dodao je da izjave pojedinih političkih aktera o evropskim integracijama „po našoj mjeri“ ne ulivaju optimizam, jer bi to moglo značiti pokušaj prilagođavanja evropskih kriterijuma stranačkim i političkim interesima.
Građani izgubili povjerenje, nova vlast pred prvim testovima
Mavrak smatra da građani sve manje vjeruju domaćim političarima, ali i da su razočarani jer ne vide način na koji bi se stanje u zemlji moglo promijeniti.
Kada je riječ o novoj vlasti, prvi ozbiljan test biće ispunjavanje uslova iz Brisela, uključujući imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje zakona o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
Prema njegovoj ocjeni, ukoliko bi ti zadaci bili realizovani u prvih šest mjeseci mandata, postojao bi razlog za određeni optimizam. Ipak, upozorava da će prije toga prioritet političkih stranaka vjerovatno biti raspodjela funkcija i resora.
Promjene u SAD mogle bi uticati na odnos prema BiH
Govoreći o pobjedi demokrata na izborima za američki Kongres, Mavrak je ocijenio da bi promjene odnosa snaga u Washingtonu mogle donijeti određene pomake i u politici prema BiH.
Smatra da će administracija Donalda Trumpa u naredne dvije godine biti suočena sa snažnijim pritiskom Kongresa i istragama o njenom dosadašnjem radu, uključujući pitanja korupcije.
Ipak, ne očekuje dramatičan zaokret američke spoljne politike prema BiH, već mogućnost da se smanji dosadašnja blagonaklonost prema potezima domaćih političkih aktera.
Južna interkonekcija suočena s brojnim pitanjima
Mavrak se osvrnuo i na projekat Južne interkonekcije, ocijenivši da su na površinu izašli brojni problemi koji dovode u pitanje njegovu realizaciju.
Ukazao je na to da još nema završene studije izvodljivosti, da ranije pripremljeni projekat više nije u opticaju, kao i da postoje neizvjesnosti u vezi sa finansijskim mogućnostima potencijalnog američkog investitora.
Zbog toga, smatra Mavrak, nije isključeno da se projekat postavi na nove osnove i da se kroz transparentan postupak potraži drugi investitor.
Teško do zajedničke spoljne politike
Na kraju razgovora, Mavrak je govorio i o mogućim promjenama u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije, ocijenivši da postoji prostor za njihovo poboljšanje.
S druge strane, ne očekuje značajnije promjene u spoljnoj politici BiH, prvenstveno zbog različitih političkih stavova članova Predsjedništva BiH.
"Unutar same Bosne i Hercegovine nema saglasnosti o tome šta bi spoljna politika trebalo da bude i kad te saglasnosti nema, onda je nema ko ni provoditi“, zaključio je Mavrak.