Kako je potvrdio Amer Bekan, direktor bosanskohercegovačke podružnice američke kompanije AAFS Infrastrucure and Energy, projekat vrijedan više od milijardu i po dolara suočio se sa preprekama proisteklim iz neriješenog statusa državne imovine u BiH oko čega se dva entiteta spore već godinama.

Na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ sva imovina koja je nekada bila u društvenom vlasništvu u nekadašnjoj SR BiH trebala bi biti upisana na sadašnju državu BiH, a država bi odlučivala šta se od toga i na koji način može staviti u komercijalnu upotrebu.

No tome se odlučno protive vlasti Republike Srpske s tezom da sva ta imovina mora pripasti entitetima na šta pak ne pristaju u Federaciji BiH uz ocjenu da bi rješenje po modelu koji traži RS predstavljalo razvlašćivanje države.

Rješavanje statusa državne imovine jedan je od ključnih uslova za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) čijom je odlukom iz 2005. godine uvedena zakonska zabrana raspolaganja spornom imovinom dok se njen status ne uredi zakonom koji će donijeti parlament.

10 miliona za novi projekat

Sporna imovina, koja uključuje i zemljište, tako se sada uopšte ne može koristiti, a trasa gasovoda kroz Hercegovinu dobrim dijelom prelazi upravo preko takve teritorije pa su u AAFS-u odlučili potražiti alternativu.

''Angažovali smo jednu od najvećih firmi na svijetu, koja trenutno radi novi projekat, novu feasibility studiju. Taj projekat košta oko deset miliona dolara'', kazao je Bekan za televiziju N1.

Pojašnjavao je kako u AAFS-u ne mogu čekati usvajanje zakona o državnoj imovini u BiH, ali je indirektno potvrdio kako je cijeli projekat Južne interkonekcije potaknuo tihi sukob Evropske unije s Amerikancima, odnosno kompanijom koju vode osobe bliske sadašnjim vladajućim krugovima u SAD-u.

EU, kako je ustvrdio Bekan, nije dobila pravo koristiti projekat Južne interkonekcije koji je rađen u periodu kada ga je trebala provoditi kompanija BH-Gas iz Sarajeva, a finansirala ga je Evropska unija svojim bespovratnim sredstvima.

AAFS nema novca

''Evropska unija, koja je finansirala većinski projekat Južne interkonekcije, nije dala saglasnost da se taj projekat nama ustupi'', izjavio je Bekan koji u BiH predstavlja AAFS, kompaniju registrovanu tek krajem novembra 2025. u Wyomingu za provođenje strateških energetskih i infrastrukturnih projekata.

Iako nemaju nikakvo posebno iskustvo u konkretnim projektima, ekspresno i bez tendera dobili su posao izgradnje Južne interkonekcije u BiH u čemu je direktno kod vlasti Federacije BiH posredovala američka ambasada u Sarajevu.

Naknadno se ispostavilo kako AAFS nema ni novca za taj projekat nego ga tek planiraju prikupiti od zainteresovanih investitora.

''Ovo je projekat vrijedan oko 1,5 milijardi evra, i to nije novac koji jedna osoba ili jedna kompanija drži na računu. U ovakve projekte ulaze banke, investicioni fondovi i brojni partneri. To je uobičajena praksa svuda u svijetu'', kazao je u junu direktor AAFS-a Joseph Flynn, brat nekadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna koji je zbog korupcije morao podnijeti ostavku.

Najbliži Flynnov saradnik i potpredsjednik AAFS-a je Jesse Binnall koji je ranije bio jedan od Trumpovih advokata.

Istekao rok

Ministar energetike i industrije Federacije BiH Vedran Lakić ranije je najavljivao kako bi gradnja gasovoda Južna interkonekcija mogla početi 2027. godine, no izmjena projekta znači kako od toga neće biti ništa, a uz to je u junu istekao rok do kojeg je entitetska vlada s investitorom trebala potpisati ugovor o gradnji.

Iz Lakićevog ministarstva, kao ni iz Vlade Federacije, nisu se oglašavali o najavljenim izmjenama projekta niti o mogućim novim rokovima, a nekadašnji direktor BH-Gasa Almir Bećarević iznio je procjenu kako u postojećim okolnostima JI neće moći biti izgrađena prije 2030. godine.

Dok se to ne dogodi, BiH ostaje zavisna isključivo od gasa koji kupuje u Rusiji.