Loader
Loader
Pronađite nas

Teheran: Političke promjene u Vašingtonu neće promijeniti odnos prema Iranu

Vance: Rat u Iranu, inflacija i promjena odnosa prema Izraelu koštali nas poraza

    Od Clintona i Obame do Trumpa: Ko je izgubio najviše na američkim međuizborima?

    Bijela kuća (Izvor: AP/Mark Schiefelbein)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    Američki međuizbori više puta su promijenili odnos političkih snaga u Vašingtonu. Među najznačajnijim izbornim porazima izdvajaju se oni iz 1994. i 2010. godine, dok su izbori 2026. donijeli novi veliki preokret - demokrate su preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa.

    ADVERTISEMENT

    Kada je riječ o broju izgubljenih mandata u modernoj političkoj istoriji, posebno se izdvaja poraz demokrata 2010. godine, tokom predsjedničkog mandata Baracka Obame. Demokrate su tada izgubile čak 63 mjesta u Predstavničkom domu i šest u Senatu.


    Na rezultat su uticali nezadovoljstvo ekonomskom situacijom, spora obnova nakon finansijske krize, protivljenje zdravstvenoj reformi poznatoj kao „Obamacare“, ali i uspon konzervativnog pokreta Tea Party. Obama je izborni rezultat opisao kao „shellacking“, odnosno težak udarac.


    Četiri godine ranije, 1994, sličan politički preokret doživio je Bill Clinton. Demokrate su izgubile 54 mjesta u Predstavničkom domu i osam u Senatu, a republikanci su prvi put nakon 40 godina preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa. Taj događaj ostao je poznat kao „Republikanska revolucija“.


    Iako je Obama izgubio više mjesta u Predstavničkom domu, Clintonov poraz imao je poseban politički značaj jer su republikanci preuzeli kontrolu nad kompletnim Kongresom (kao sada demokrate).


    Nakon velikog poraza na međuizborima Clinton pobijedio je na predsjedničkim izborima 1996. godine i osvojio drugi mandat. Republikanci su, međutim, zadržali kontrolu nad oba doma Kongresa. Obama je nakon poraza na međuizborima 2010, pobijedio je na predsjedničkim izborima 2012. godine i osvojio drugi mandat.


    Novi preokret dogodio se na upravo održanim međuizborima 2026. godine, kada su demokrate, prema preliminarnim rezultatima, preuzele oba doma Kongresa, ostavljajući administraciju Donalda Trumpa bez republikanske većine u zakonodavnom tijelu.


    Republikanci su u izbore ušli s tijesnom većinom u Predstavničkom domu, zbog čega se razmjere poraza ne mogu mjeriti samo ukupnim brojem izgubljenih mandata. Ipak, gubitak oba doma predstavlja značajan politički udarac za predsjednika, posebno u drugoj polovini mandata.


    Poređenja radi, najveći gubitak mjesta u Predstavničkom domu u cjelokupnoj američkoj istoriji zabilježen je 1894. godine, kada su demokrate izgubile čak 125 mandata.


    Predsjednički izbori u SAD dogodiće se 2028. godine, a Trump više nema pravo da se kandiduje.


    Čitajte više o ovoj temi

    AfD: Rat sa Iranom uzrok Trumpovog poraza na izborima

    Pobjeda demokrata u SAD: Trump suočen sa novom političkom realnošću, najavio saradnju ali i veto

    Blagovčanin za Euronews o pobjedi demokrata: Neizvjesnost za Trumpa, nove okolnosti za Ukrajinu i BiH