Izborni poraz republikanaca u SAD mogao bi označiti početak nove političke faze, ne samo u Washingtonu već i na Bliskom istoku i Balkanu. Profesor međunarodnih odnosa Adis Maksić ocjenjuje da Donald Trump više neće imati slobodu da samostalno sprovodi svoju politiku, da bi Ukrajina mogla dobiti snažniju podršku, a da će promijenjeni odnosi u Washingtonu uticati i na političke pozicije Milorada Dodika.
ADVERTISEMENT
Poraz republikanaca na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama predstavlja ozbiljan udarac politici Donalda Trumpa, a posljedice bi se mogle osjetiti i u američkoj spoljnoj politici, posebno u odnosima prema Ukrajini, Iranu i Bliskom istoku. Profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burč Adis Maksić smatra da rezultati izbora mijenjaju političku dinamiku u Washingtonu i da Trump u preostalom dijelu mandata više neće imati prostor kakav je imao do sada.
"Ovo je potpuni potop predsjednika Trumpa“, ocijenio je Maksić, dodajući da je riječ o većem porazu njegove politike nego što je bio izborni poraz 2020. godine od Joea Bidena.
Prema njegovim riječima, republikanci će se nakon ovakvih rezultata morati suočiti sa unutrašnjim preispitivanjem, a dio stranke mogao bi početi pružati otpor Trumpovim odlukama. To bi, kako navodi, moglo dovesti do sukoba zakonodavne i izvršne vlasti, ali i ograničiti mogućnost predsjednika da samostalno sprovodi svoje političke zamisli.
"U protekle dvije godine politika Donalda Trumpa nije imala gotovo nikakvih kočnica. Što je zamislio, gotovo da je ostvario. Sada se klima potpuno promijenila“, rekao je Maksić.
Promjene u Washingtonu mogle bi uticati i na rat u Ukrajini
Jedna od oblasti u kojoj bi se posljedice promijenjenih odnosa u američkoj politici mogle posebno osjetiti jeste rat u Ukrajini. Maksić smatra da bi Kongres, u kojem će demokrate imati veću kontrolu, mogao pojačati nadzor nad Trumpovom politikom prema Kijevu i izvršiti pritisak da se poveća američka podrška Ukrajini.
Ukazuje i na to da unutar Republikanske stranke postoji snažna struja koja Vladimira Putina smatra jednim od glavnih američkih suparnika, uz Kinu.
"Mislim da je realna šansa da se postavke vrate bar djelimično na ono što su bile prije i da će se podrška Ukrajini povećati“, ocijenio je Maksić.
Kada je riječ o Iranu, profesor smatra da su izborni rezultati promijenili i računicu o mogućem nastavku američkih vojnih udara. Iako takvu mogućnost ne isključuje, kaže da više nije siguran da će doći do obnove napada, što je, prema njegovoj procjeni, bilo mnogo izvjesnije da izborni rezultati nisu bili ovako nepovoljni za Trumpa.
Promjene u američkoj političkoj dinamici mogle bi se odraziti i na položaj izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Maksić ističe da je Trump jedan od njegovih najvažnijih političkih oslonaca, te da slabljenje američkog predsjednika mijenja i okolnosti u kojima se vode politički pregovori u Izraelu.
Dodikova politika prema Washingtonu pod većim nadzorom
Posljedice promjena u Washingtonu mogle bi se osjetiti i na Balkanu, posebno u odnosu američke administracije prema Miloradu Dodiku. Maksić smatra da je Dodik u prethodnom periodu maksimalno iskoristio lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama, ali da bi novi odnosi snaga mogli znatno promijeniti okolnosti.
Podsjeća na lobističke aktivnosti ljudi bliskih Trumpu koji su radili u korist Banjaluke, ali i na to da se američki predsjednik na kraju distancirao od njih.
"Bosna i Hercegovina je previše mala da bi ljudi oko Donalda Trumpa, pa i sam Trump, plaćali političku cijenu zbog podrške nekom tamo Dodiku koji će biti okarakterisan kao ruski igrač od Kongresa i mnogih republikanaca“, rekao je Maksić.
Dodaje da će demokratska kontrola Kongresa značiti više nadzora i prostora za istrage, uključujući i pitanja korupcije, što bi moglo povećati političku cijenu dosadašnjih aranžmana i lobističkih aktivnosti.
"Imat ćemo puno više nadzora, puno više odbora koji će se baviti raznoraznom korupcijom. Jednostavno, sve to zajedno diže političku cijenu toj transakciji koja je rađena do sada“, naveo je Maksić.
BiH se udaljava od Evropske unije
Govoreći o izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, Maksić ocjenjuje da nema mnogo razloga za optimizam kada je riječ o evropskom putu zemlje. Kao jedan od ključnih problema izdvaja korupciju, koju opisuje kao „rak-ranu ovog društva“.
Smatra da izvještaj potvrđuje da BiH i dalje zaostaje u reformama, dok se značaj geopolitike u procesu proširenja Evropske unije povećava, posebno nakon početka rata u Ukrajini.
Maksić ukazuje na to da se napredak pojedinih zemalja kandidata ne može posmatrati isključivo kroz ispunjavanje reformskih kriterijuma, jer važnu ulogu imaju i širi geopolitički interesi.
Ipak, ne očekuje značajniji zamah na evropskom putu BiH u kratkom roku.
"Vidimo jedne puževe korake prema tom cilju“, rekao je Maksić, dodajući da će politički odnosi unutar BiH i stavovi ključnih stranaka i dalje predstavljati prepreku bržem napretku.