ADVERTISEMENT

Zviždači, odnosno prijavitelji korupcije u BiH, su bez stvarne institucionalne zaštite. I onda ako je dobiju problemi tek tada počinju. Prema podacima Transaprency International BiH navedeno je da su u periodu od 2022. do 2025. godine nadležne institucije u Bosni i Hercegovini primile ukupno 44 zahtjeva za zaštitu, dok se u istom periodu Transparensiju obratile 133 osobe koje se mogu svrstati u red zviždača.

Ovi podaci pokazuju da građani koji prijavljuju korupciju i dalje imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u institucije BiH. Sa zaštitom zviždača ništa bolja situacija nije ni u zemljama regije.

Od šest zahtijeva koliko je u protekle četiri godine upućeno prema državnoj agenciji za prevenciju korupcije, status zaštićenog prijavitelja korupcije odobren je u samo jednom slučaju. Ovim je je najjasnije ilustrovano stanje u oblasti zaštite osoba koje prijavljuju korupciju, takozvanih „zviždača“. Prijava korupcije u ovoj zemlji donosi višegodišnji sudski progon, premještaje na lošija radna mjesta, mobing i otkaze. Prijavitelji korupcije suočavaju se i sa sudskim tužbama za klevetu ali nerijetko i gubitkom zdravlja.

“Jednako loša situacija je u Republici Srpskoj gdje se taj zakon gotovo ne primjenjuje zato što nema prijava nešto je bila bolja statistika u Brčko distriktu u kontekstu evropskih integracija u BiH će veći izazov biti harmonizacija unutar države nego harmonizacija sa pravnim propisima EU”, rekao je Edo Kanlić, Transaprency International BiH

Bosna i Hercegovina ima čak četiri različita zakona o zaštiti prijavitelja od korupcije, ne pružaju dovoljnu pravnu sigurnost . Državni zakon štiti isključivo uposlene u javnim institucijama, dok se potpuno isključuje privatni sektor. Iz Transaprensija su posebno upozorili da Federacija Bosne i Hercegovine i dalje nema zakon kojim će zaštiti prijavitelja korupcije iako je nacrt izrađen još prije osam godina.

“Ono što je zapanjujuće je neodgovornost Ministarstva pravde FBIH za ovaj konkretno zakon, znamo da je jedna od prvih odluka Vlade FBiH kada je došla na vlast 2023. godine bila da povuče zakone o zaštiti prijavilaca od korupcije i zakona o sprečavanju sukoba interesa, i tri godine nakon toga nikada nisu doneseni”, pojašnjava Kanlić.

Podaci Transparency Internationala za 2025. godinu pokazuju da je broj istraga za korupciju pao na najniži nivo u posljednjoj deceniji – sa 618 na svega 359. Više od polovine prijava završi bez ikakve istrage a optužnice za korupciju čine tek oko jedan do dva posto ukupnih optužnica. U izvještaju se navodi da je pravni okvir u BiH nesiguran, da institucije rijetko djeluju u zaštiti zviždača i da odmazde počinju odmah nakon prijave korupcije.

Sa zaštitom zviždača ništa bolja situacija nije ni u zemljama regije. U Sjevernoj Makedoniji vrlo je mala brojka prijavitelja korupcije, oko 10 posto. Zakon postoji ali je neučinkovit.

“Imamo taj zakon, ali u praksi ne funkcioniše vrlo dobro, problem je i sudska zaštita koja se treba pružiti. Sudije uglavnom traže oficijelni akt ili informaciju koja potvrđuje status zviždača i to je generalni problem”, istakao je Blagoje Pandovski, predsjednik Transaprency International Sjeverna Makedonija

Srbija ima zakon o zaštiti prijavitelja od korupcije još od 2015. godine, no postoji potreba za njegovim unaprjeđenjem na šta evropska komisija ukazuje u svojim izvještajima još od 2019. godine. Te izmjene su planirane sljedeće godine. Broj građana koji traže zaštitu je u padu od kad je zakon donesen, a broj prijava se kreće u prosjeku, pedeset godišnje.

“Gospodin Milenko Ivanović koji je bio u na čelu jednog odjeljenja u instituciji za zaštitu kvaliteta zraka, on je upozorio na to da se metodologija promijenila i pokazala zagađenje zraka manje nego što jeste, bio je otpušten zbog toga, sudija je naložio da se vrati, po pravnim pritiskom isplaćene su mu zaostale plate u međuvremenu ta institucija je ukinula njegovo radno mjesto zbog navodne reorganizacije odjeljenja, tako da se on nije vratio na svoje radno mjesto”, rekla je Miša Bojović, viša istraživačica u Transparentno Srbija.

I Evropska komisija navodi da Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, te da se nalazi između, rane i ograničene faze pripremljenost. Upozorava se i na političko uplitanje u rad pravosuđa, selektivno procesuiranje slučajeva, te nedostatak presuda za visoku korupciju.