Zvanični i nezvanični izvori, od ostavke Christiana Schmidta do danas, govore da Vašington i Brisel pokušavaju postići dogovor o tome ko će naslijediti Christiana Schmidta... Kao opcije, najčešće se pominju dva imena za budućeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini- Italijan Antonio Zanardi Landi i Francuz Rene Troccaz. Na sjednici Upravnog odbora PIC-a 30. juna, tema je ovaj izbor, ali sve se glasnije govori o tome da će i ta sjednica završiti kao prošla- bez imenovanja novog šefa OHR-a.
ADVERTISEMENT
Informacije da li je na Zapadu došlo do dogovora ko će u vruću fotelju u zgradi OHR-a, ne dospijevaju u javnost. Možda zato, kažu analitičari, što i nema ničega što bi moglo da dospije u javnost... Mogući kompromis oko izbora Antonija Zanardija Landija koga su forsirali Vašington i Rim, ali ne i Brisel, upitan je nakon konflikta američkog predsjednika i italijanske premijerke oko toga da li ga je ona molila za fotografisanje tokom samita G7 u Francuskoj.
"Šanse da Zanardi Landi bude novi visoki predstavnik su sada bitno manje nego što su bile 4. juna, ali nisu bitno porasle šanse Troccaza... U svakom slučaju, kako sada stvari stoje, 30. juni kao krajnji rok za izbor visokog predstavnika, nasljednika Kristijana Schmidta, bit će probijen. Veliko je pitanje, hoće li Brisel uspjeti istrajati. Do sada su pokazali čudnu žilavost. Oni su protiv tek tako promjene visokog predstavnika. Ne zato što im je toliko stalo do Schmidta, da im je stalo, i da su imali snage, oni bi ga zaštitili. Nego im je stalo do principa. Oni ne žele da novi visoki predstavnik bude produžena ruka američke biznis-politike, niti bilo čije biznis-politike. Oni su to pokazali i kroz svoje protivljenje ovom načinu postavljanja Južne plinske interkonekcije", kazao je Sead Numanović, Urednik portala Politički.ba.
Jer, baš zbog ovog američkog projekta u BiH, Schmidt je u maju podnio ostavku, što je i potvrdio u intervjuu za austrijski Die Presse. Iz State Departmenta su naglasili kako očekuju da do kraja juna ode sa ove funkcije.
“Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 odsto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog gasovoda Južna gasna interkonekcija. Moje ladice su pune prijedloga, ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže”, kazao je Schmidt.
Iz Banjaluke ističu da im nije bitno ko će doći nakon Schmidta, već da izbor te osobe potvrdi Savjet bezbjednosti UN-a, gdje svoj glas ima i Ruska Federacije...
"I ono dalje što od njega očekujemo je da će se ponašati u skladu sa Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma i da će na neki način zajedno sa nama svima u Bosni i Hercegovini misiju visokog predstavnika dovesti do kraja i zatvoriti sva eventualna sporna poglavlja", rekla je Ana Trišić Babić, vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske
Sa druge strane, u SDA smatraju da posljednju riječ treba da da PIC, ali i da takođe nemaju saznanja na kog kandidata će pasti izbor.
“Postoji prijedlog da se mandat podijeli, tako da ga po dvije godine obavljaju Italijan, a zatim Francuz. U svakom slučaju, OHR bi ostao, kao i bonske ovlasti”, izjavio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
A da li će ostati i dio Schmidtovog naslijeđa, odlučivaće Ustavni sud Bosne i Hercegovine, čija plenarna sjednica počinje dva dana nakon sjednice PIC-a. Sudije će razmotriti zahtjev poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini za ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt, o kažnjavanju nepoštovanja odluka visokog predstavnika.