ADVERTISEMENT

Ove projekcije predstavljaju ogroman finansijski skok u odnosu na dosadašnja sredstva. Dok se godišnji budžet SIPA posljednjih godina u prosjeku kretao između 30 i 33 miliona KM, novi plan predviđa da će im na godišnjem nivou u prosjeku trebati oko 59,28 miliona maraka. Riječ je o drastičnom povećanju budžeta od oko 80 do 95 odsto u odnosu na sadašnji nivo, a kao izvor za finansiranje projekata i postizanje zacrtanih ciljeva naveden je budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH.

Kao jedna od vodećih domaćih istražnih institucija, SIPA ima širok i izuzetno složen mandat. Agencija je prvenstveno zadužena za sprečavanje, otkrivanje i istragu krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH, sa posebnim fokusom na organizovani kriminal, terorizam, ratne zločine, trgovinu ljudima, teška finansijska krivična djela i druga djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. Pored toga, zadaci policijskih službenika obuhvataju prikupljanje obavještenja i podataka o krivičnim djelima, praćenje i analizu bezbjednosne situacije, pružanje direktne pomoći Sudu i Tužilaštvu BiH, izvršavanje naloga Suda i glavnog tužioca, zaštitu svjedoka, sprovođenje međunarodnih sporazuma o policijskoj saradnji te kriminalističku ekspertizu.

Ipak, realizacija ovih zadataka odvija se u specifičnim i otežanim uslovima, s obzirom na to da novi Zakon o SIPA čeka na usvajanje već punih osam godina. Rukovodstvo Agencije, na čijem se čelu nalazi Darko Ćulum, podsjeća da je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji donesen krajem 2014. godine, kako bi se unutrašnja struktura prilagodila tadašnjem stepenu razvoja i bezbjednosnim izazovima. Iako je Savjet ministara BiH još 2017. godine uputio novi prijedlog Zakona o SIPA u parlamentarnu proceduru, on do danas nije usvojen, zbog čega su trenutno u toku aktivnosti na izmjeni postojećeg Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji.

U okviru srednjoročnog plana, SIPA je precizno definisala i listu visokih i kritičnih strateških rizika, kao i mjere za njihovo otklanjanje. Među ključnim prijetnjama izdvojeni su operativno-taktički, tehnički, bezbjednosni i procesni nedostaci u sprovođenju naredbi Suda BiH za primjenu posebnih istražnih radnji, što direktno može ugroziti tajnost postupanja, zakonitost prikupljenih dokaza te samu krivičnu istragu u cjelini. Kao ozbiljan rizik prepoznata je i eventualna zloupotreba iznošenja i umnožavanja tajnih podataka, što za krajnju posljedicu može imati neovlašteno otkrivanje i zloupotrebu povjerljivih informacija od strane neovlašćenih lica.