Mađarska i Slovačka stavile su veto na prijedlog za uvođenje sankcija EU gruzijskim zvaničnicima kao odgovor na nastavak gušenja demonstranata, izjavilo je nekoliko diplomata i zvaničnika za Euronews.
ADVERTISEMENT
Odvojeni plan za obustavu vizne liberalizacije za gruzijske nosioce diplomatskih pasoša i dalje može napredovati jer je za to potrebna samo kvalifikovana većina, rekli su isti izvori. Plan treba da izradi Evropska komisija.
Sankcije je iznijela visoka predstavnica Kaja Kallas tokom sastanka ministara vanjskih poslova u Briselu.
To je bio prvi Kallasov prijedlog od preuzimanja dužnosti 1. decembra.
"Događaji koje trenutno vidimo u Gruziji ne idu u pravom smjeru gdje bi trebale biti zemlje kandidati", rekla je ona novinarima u ponedjeljak.
Uoči skupa, Mađarska, bliski saveznik vladajuće stranke, Gruzijski san, telegrafirala je svoju namjeru da blokira svaku restriktivnu mjeru.
"To je besmislica, to je nečuveno, nema ničega što bi to opravdalo", rekao je prošle sedmice Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova. "Ukoliko takav prijedlog bude zvanično dat, mi ćemo naravno staviti veto. U to svi mogu biti sigurni."
Slovačka, čiji se premijer Robert Fico često slaže s Viktorom Orbanom po pitanju vanjske politike, bila je diskretnija u vezi sa svojim stavom, ali se previše očekivalo da kaže ne.
Nije bilo odmah jasno da li su se i druge zemlje članice pridružile mađarsko-slovačkoj opoziciji, ali pet diplomata koje je konsultovao Euronews reklo je da su to bile samo njih dvoje.
Prema pravilima EU, sve sankcije zahtijevaju jednoglasno odobrenje.
Kallasov prijedlog, koji nije objavljen u javnosti, bio je usmjeren na državne zvaničnike uključene u represiju demonstracija, koja je počela krajem novembra nakon što je premijer Irakli Kobakhidze jednostrano najavio obustavu pregovora o članstvu do 2028. (Proces pristupanja je de facto zamrznut od strane Brisela zbog dva vrlo kontroverzna zakona za koja se smatra da su nekompatibilni sa osnovnim vrijednostima bloka.)
Nasilno suzbijanje pro-EU protesta dovelo je do haotičnih sukoba na ulicama, hapšenja opozicionih ličnosti, višestrukih izvještaja o povrijeđenim ljudima i stotina hapšenja, što je izazvalo izjave oštre osude i nove pozive na sankcije.
Ranije ovog mjeseca, tri baltičke zemlje uvele vlastiti set sankcija protiv 11 gruzijskih ličnosti, uključujući ministra unutrašnjih poslova i nekoliko njegovih zamjenika. Bidzina Ivanishvili, tajnoviti oligarh koji čvrsto kontroliše vladajuću stranku i podržava bliže veze s Rusijom, također je na crnoj listi.
Letonija, Litvanija i Estonija su tokom vikenda pojačale pritisak dodatnim ograničenjima – ovog puta ciljajući, između ostalih, na samog premijera.
"Ovo nasilje je protiv ljudskih prava, ono je zapravo kriminalno", rekao je u ponedjeljak ujutro Margus Tsahkna, estonski ministar vanjskih poslova.
"Gruzinske vlasti, lideri Gruzijskog sna, lagali su, lagali su gruzijski narod i nas. Dakle, postoje posljedice."
Situacija u Gruziji se naglo pogoršala od parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san dobio većinu glasova usred široko rasprostranjenih izvještaja o nepravilnostima. Posmatračka misija koju je predvodila Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS) primijetila je slučajeve zastrašivanja, prinude i kupovine glasova koji su "ugrožavali" tajnost glasanja.
Kao rezultat toga, opozicione stranke su odbile da priznaju legitimitet novog parlamenta i nastavljaju da traže ponavljanje izbora.
U subotu su poslanici Gruzijskog sna izabrali Mihaila Kavelashvilija, bivšeg fudbalera koji je koautor vrlo kontroverznog zakona o "stranim agentima", za novog predsjednika zemlje. Odlazeća predsjednica Salome Zourabichvili, nepokolebljivi zagovornik evropskih integracija, ocijenila je odluku svog nasljednika kao "parodiju".