Američki državni sekretar Marco Rubio sastao se sa papom Lavom XIV u Vatikanu. U okviru posjete Rubio će razgovarati i sa državnim sekretarom Vatikana kardinalom Pietrom Parolinom, a planiran je i sastanak sa italijanskim ministrom spoljnih poslova Antoniom Tajanijem i ministrom odbrane Guidoom Crosettom, prenosi Ansa. On će se sutra sastati i sa italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni u njenom kabinetu.
ADVERTISEMENT
Posjeta Rimu bila je predstavljena kao misija poboljšanja međusobnih odnosa nakon kritika koje je američki predsjednik Donald Trump uputio papi Lavu XIV zbog njegovog protivljenja ratu u Iranu, kao i zbog ljutitih riječi koje je uputio Meloni jer je branila papu.
Ova posjeta predstavlja važan pokušaj smirivanja tenzija između Vašingtona i Svete stolice, ocijenio je za Euronews Srbija vjerski analitičar Draško Đenović.
Kako navodi, Rubio je imao zadatak da popravi odnose koje je američki predsjednik Donald Trump prethodno narušio svojim javnim nastupima i kritikama prema papi.
"Marco Rubio, ne samo deklarativni već aktivni katolik, imao je potrebu da ispegla sve ono što je predsjednik Trump uspio da zakomplikuje u odnosima između Vašingtona i Svete stolice", rekao je Đenović.
On podseća da je Amerika tradicionalno protestantska zemlja i da su kroz istoriju samo dvojica predsjednika SAD bili katolici, dok je Trump prezviterijanac blizak evanđeoskim hrišćanima.
"Sada prvi put imamo papu koji dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, što je istorijski trenutak. Uz to, i Rubio i JD Vance su katolici, pa postoji mogućnost da Amerika dobije i trećeg katoličkog predsjbednika", naveo je Đenović.
Govoreći o razgovorima Rubija i pape o Kubi, Đenović ističe da je ta tema važna i zbog geopolitičkih interesa SAD, ali i zbog uloge Katoličke crkve u Latinskoj Americi.
"Kuba je nominalno katolička zemlja. Amerika ima svoje interese, dok papa pokušava da pruži podršku kubanskom narodu i generalno ima drugačiji pogled na Latinsku Ameriku od trenutne administracije u Vašingtonu", rekao je on.
Đenović smatra da papa Lav XIV tokom prve godine pontifikata nije želio snažno političko eksponiranje, već je pokušavao da pronađe balans između duhovne i političke uloge.
"Biti na čelu Katoličke crkve mnogo je više nego biti predsjednik jedne države. Papa mora da štiti interese vjernika širom svijeta i ne može da vodi računa samo o političkim interesima", ocijenio je analitičar.
Govoreći o međunarodnom uticaju Vatikana, Đenović je ukazao i na značaj odnosa Svete stolice prema Kosovu.
"Vatikan nije priznao Kosovo i upravo zbog toga mnoge manje države takođe nisu priznale Kosovo. Kada bi Vatikan promijenio stav, postoji velika šansa da bi i neke druge zemlje učinile isto", rekao je on.
Đenović ocijenjuje da je papa Lav XIV drugačiji od svojih prethodnika i da pokušava da ostavi utisak jednostavnog i pristupačnog čovjeka.
"On nije temperamentni Argentinac poput prethodnog pape. Djeluje kao veoma jednostavan čovjek koji pokušava da približi crkvu vjernicima", rekao je analitičar.
Dodaje da novi papa preuzima Katoličku crkvu u trenutku velikih izazova, posebno u SAD, gdje se Crkva suočava sa aferama vezanim za seksualno zlostavljanje i finansijske skandale.
"Postoje ozbiljni sporovi unutar same Crkve, od pitanja pedofilije do odnosa prema istopolnim zajednicama. Sve su to problemi sa kojima se sadašnji papa suočava", zaključio je Đenović.