Francuski predsjednik Emmanuel Macron ovog će četvrtka na sastanku evropskih lidera zagovarati svoju, izrazito francusku viziju ekonomske budućnosti Evrope.
Međutim, ne može računati na podršku Njemačke i Italije, dvije zemlje čije se vizije za Evropsku uniju sve više podudaraju.
Obje države skeptične su prema velikim planovima francuskog predsjednika i okupljaju podršku za drugačiji pristup, s većim naglaskom na slobodnu trgovinu i poslovanje, piše Politico.
Macronova ambicija je da sastanak lidera EU pretvori „u ključni trenutak“, rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku, koji je, kao i drugi sagovornici u ovom tekstu, ostao anoniman zbog osjetljivosti teme.
Njegov plan, koji je prošle sedmice predstavio predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi, predviđa Evropu s većim javnim ulaganjima, smanjenom ovisnošću o trgovinskim partnerima, diversifikacijom lanaca snabdijevanja, snažnijom podrškom domaćoj industriji kroz pravila „Kupuj evropsko“ u javnim nabavkama, te s manje birokratije.
Njemački kancelar Friedrich Merz i italijanska premijerka Giorgia Meloni s tim se vjerovatno neće složiti. Posljednjih sedmica jasno su dali do znanja da preferiraju pristup koji bi podstakao evropsku industriju, ali s manje protekcionističkih tonova, kako bi se izbjeglo udaljavanje potencijalnih trgovinskih i investicijskih partnera.
„Moramo ponovo učiniti našu ekonomiju konkurentnom“, rekao je Merz njemačkim zastupnicima krajem januara, ističući da Evropa više od decenije zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.
„Sada moramo preokrenuti taj trend.“, naveo je.
Francuskim planovima „Made in Europe“ još se oštrije protive Estonija, Finska, Latvija, Litvanija, Nizozemska i Švedska.
U zajedničkom dokumentu objavljenom uoči samita upozorile su da insistiranje na evropskoj preferenciji rizikuje „odvraćanje investicija iz EU“.
Suočen s takvim otporom, Macronu će biti teško pridobiti novi evropski moćni tandem, posebno s obzirom na to da se u Briselu na njega gleda kao na predsjednika na odlasku, kojem mandat ističe za nešto više od godinu dana.
„U Briselu si jak onoliko koliko si jak kod kuće“, rekao je jedan diplomata EU. „Da sam na Macronovom mjestu, zabrinula bi me pojačana saradnja između Merza i Meloni.“
Macronovu najnoviju inicijativu potaknule su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će, ukoliko ponovo bude izabran, uvesti carine na izvoz iz Evropske unije.
Iako su se tenzije s Washingtonom smirile, Pariz smatra da Brisel ne smije spuštati gard i da treba u potpunosti prihvatiti „evropsku suverenost“, kako je to opisao jedan član Macronovog tima.
„Sukobi poput onog oko američkog Zakona o smanjenju inflacije ponovit će se, možda zbog nečeg drugog. Biće turbulencija“, rekao je drugi francuski zvaničnik.
No, čak i kada je riječ o odnosu prema nepredvidivom Trumpu, Macronov stav razlikuje se od novog italijansko-njemačkog partnerstva.
Meloni i Merz zauzimaju oprezniji pristup, dok francuski predsjednik, koji je Trumpa dugo nazivao prijateljem, sada javno pokazuje konfrontacijski stav.