ADVERTISEMENT

Na ključnom samitu ranije ovog mjeseca, evropski lideri su se okrenuli alatu koji bi se samo nekoliko mjeseci ranije činio nezamislivim kako bi izašli iz zastoja: izdavanju zajedničkog duga podržanog zajedničkim budžetom kako bi se Ukrajina održala na površini dok rat bjesni.

Trik? Zaobišla je potrebu za jednoglasnošću među državama članicama, okupljajući one koji su željeli sarađivati, a istovremeno je Mađarsku, Slovačku i Češku držala izvan sporazuma kao uslov za njegov napredak. Time je EU ne samo uspjela osigurati 90 milijardi eura za Ukrajinu za 2026. i 2027. godinu, kako je i obećala, već je i pokazala novi put naprijed – onaj gdje zahtjev za jednoglasnošću više ne mora ometati koalicije voljnih, piše Euronews.com.

To je ništa manje od izvanrednog za uniju koja je često ograničena jednoglasnim donošenjem odluka. To također gradi temu koja dobija na zamahu u Briselu: pronalaženje alternativa za zaobilaženje nacionalnih veta, posebno kada ih koristi Mađarska, koja je svoje pravo veta učinila središnjim dijelom svoje briselske politike kada je u pitanju Ukrajina - od njenog finansiranja do kandidature Kijeva za pridruživanje EU.

Da bi izdala zajednički dug sa 24 države, zaobilazeći Budimpeštu, Prag i Bratislavu, EU se pozvala na princip "pojačane saradnje" kako je predviđeno u njenim ugovorima. To je samo najnovija pravna izmjena kojoj se Brisel okrenuo kako bi prekinuo zastoj.

Nedavno je također upotrijebila Član 122 ugovora, odobren kvalificiranom većinom, kako bi zamrznuta ruska imovina koja se nalazi u Evropi ostala zaključana na neodređeno vrijeme u EU. Do tada je imovina bila pod standardnim režimom sankcija, koji je funkcionirao na temelju jednoglasnosti i stoga je ovisio o osiguravanju odobrenja Mađarske i Slovačke.

Iako je Član 122 u ugovorima formulisan kao sredstvo za rješavanje teških ekonomskih kriza, plan da se on koristi za otključavanje finansiranja Ukrajine bio je očito način da se zaobiđu neposlušne države članice. To je još jedan primjer strategije koju blok sve više koristi kako bi zaobišao veta o pitanjima gdje postoji gotovo konsenzus, pristup koji počinje davati rezultate - ali ne bez rizika.

„Vidimo direktnu posvećenost rukovodstva EU da pokuša zaobići potencijalne vete koji dolaze iz Mađarske i Slovačke i da važne odluke stavi na osnovu glasanja kvalifikovanom većinom“, rekao je za Euronews Dániel Hegedűs, regionalni direktor Njemačkog Marshallovog fonda.

„S druge strane, ne mislim da je ovo neprobojno. Ni pravno ni politički.“

Mađarski problem

Prema listi koju je sastavio predavač Univerzitetskog koledža u Londonu Michal Tatodek, od 2011. godine, u EU je ukupno 46 veta uložilo 15 država članica na 38 pitanja. Mađarska je uložila veto na prijedloge EU više nego bilo koja druga država članica u novijoj historiji, sa ukupno 19 veta.

Poljska je na drugom mjestu sa sedam veta, dok je Slovačka, koja je također često bila u naslovima širom Evrope zbog kontroverznih odluka premijera Roberta Fica, blokirala dvije odluke, obje ove godine.

Mađarska je uložila veto na značajan broj zajedničkih izjava o vanjskoj politici, ali je također blokirala prijedloge za pružanje konkretne podrške Ukrajini i početak formalnih pregovora o pristupanju EU s Kijevom.

Rezultat je da je većina izjava EU kojima se podržava Ukrajina izdata u ime EU-26, isključujući Mađarsku. To ne mijenja činjenicu da sve države članice mogu uložiti veto na odluke koje zahtijevaju jednoglasnost za veće promjene politike.

Mikuláš Dzurinda, predsjedavajući think tanka Martens Centre i bivši premijer Slovačke, rekao je za Euronews da lideri poput njemačkog kancelara Friedricha Merza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sada podržavaju promjene pravila glasanja u bloku.

Ali svaki takav potez zahtijevao bi promjenu ugovora, kojoj bi se Mađarska - a potencijalno i druge države članice - vjerovatno opirala. Ipak, budući da sistematsko korištenje prava veta godinama predstavlja problem za EU, Brisel sada traži kreativnija rješenja.

Politika osmišljena za zaobilaženje veta

Jedan diplomata EU, koji je razgovarao s Euronewsom pod uvjetom anonimnosti, rekao je da Evropska komisija sada namjerno strukturira svoje prijedloge kako bi izbjegla zahtjev za jednoglasnim pristankom država članica.

Jedan pokušaj zaobilaženja vjerovatnog veta Slovačke i Mađarske dogodio se u maju ove godine predstavljanjem plana REpowerEU, paketa osmišljenog za postepeno ukidanje uvoza ruskih fosilnih goriva do 2027. godine.

EU je 2022. godine uvela sankcije na uvoz ruske nafte nakon potpune invazije Moskve na Ukrajinu, ali su Mađarska i Slovačka dobile izuzeća. Ovaj put, Evropska komisija je odlučila da u potpunosti ukine ruska goriva uprkos protivljenju Budimpešte i Bratislave.

Da bi to postigao, blok se odlučio za strategiju otpornu na veto: sama mapa puta nije pravno obavezujuća, ali će zakonodavstvo o smanjenju uvoza nafte i plina biti usvojeno kvalificiranom većinom u Evropskom vijeću. Mađarska i Slovačka će stoga biti obavezne da odustanu od ruskog plina protiv svoje volje.

Obje zemlje su već signalizirale da će tužiti EU i tražiti poništenje mjere.

"Ovo nije prvi put da je EU reklasifikovala mjere koje nisu mogle dobiti dovoljnu podršku da bi bile označene kao sankcije", rekao je stručnjak za međunarodno pravo Tamás Lattmann.

"Ovo je godinama na dnevnom redu: ako se mjere ne mogu nametnuti na nabavku ruskih sirovina uz režime sankcija kojima nedostaje konsenzus, mogu se reklasifikovati kao vanjska trgovina ili nešto drugo, i to postaje nadležnost EU", rekao je Lattmann za podcast Pirkadat.

Blok više brzina

Izvor iz Evropske komisije rekao je za Euronews da bi Evropa također mogla zaobići protivljenje država članica usvajanjem modela sličnog Koaliciji voljnih, grupi istomišljenika koji su spremni podržati Ukrajinu.

Bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi, veoma uticajan glas u evropskoj debati, govorio je u korist ovog modela, nazivajući ga "pragmatičnim federalizmom" jer trenutno u EU ne postoje politički uslovi za istinsku, federalnu uniju.

EU je vidjela mnogo primjera kako zemlje istomišljenika mogu zajedno napredovati kroz dobrovoljnu saradnju, među kojima su i Schengenski projekat i razne inicijative u oblasti migracija i finansija. Ova metoda je politički najprihvatljivija opcija za zemlje bloka koje su manje sklone tome, a EU već funkcioniše kao organizacija više brzina.

Model Koalicije voljnih može se primijeniti i na pitanja izvan Ukrajine, proširujući se na odbranu i finansije. Šefica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva, također je govorila u njegovu korist u intervjuu za Euronews, nazivajući ga korisnim formatom kada se jednoglasnost ne može postići uprkos naporima u dobroj vjeri.

Proširenje Evropske unije

Jedno područje u kojem kvalifikovana većina može igrati odlučujuću ulogu je proširenje EU.

Jednoglasnost je uvijek potrebna za odobrenje početka pregovora o pristupanju i za otvaranje svakog pregovaračkog poglavlja. Na samitu u decembru 2023. godine, Orbán je poznato ukinuo svoj veto na pregovore o pristupanju Ukrajine nakon što je ostavio sobu lidera na pauzi, dok su ostale države članice odobrile taj potez. Ali od tada, on blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja, ometajući pregovore o pristupanju.

Ranije ove godine, predsjednik Evropskog vijeća António Costa predložio je izmjenu pravila proširenja kako bi se ubrzao proces, ukidajući jednoglasnu odluku potrebnu za svako poglavlje.

Međutim, promjene bi zahtijevale izmjenu ugovora, a mađarski premijer je brzo odbacio tu ideju na neformalnom samitu u Kopenhagenu u oktobru.

Trenutno, EU ubrzava tehnički rad na pregovaračkim poglavljima, s ciljem da se većina posla završi nakon što se dobije političko odobrenje.

Povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je za Euronews na vodećem samitu EU da je Ukrajina "tehnički spremna" za otvaranje klastera i da bi blok trebao biti kreativan u pronalaženju rješenja za to. Ali kako stvari stoje, osim ako se pravila ne promijene ili se Orbán ne uvjeri, pokušaj Kijeva da se približi EU bio bi zaglavljen u neizvjesnosti.

Rizici trajnog zaobilaženja

Ipak, neki stručnjaci upozoravaju da bi zaobilaženje protivničkih država članica u brojnim različitim oblastima moglo imati kontraefekt po EU.

Mađarska i Slovačka su već signalizirale da će osporiti postepeno ukidanje ruskih goriva u okviru REPowerEU nakon što zakonodavstvo bude odobreno. Komisija se suočava s istim rizicima u vezi s korištenjem Člana 122 za produženje zamrzavanja ruske imovine; prema Hegedusu, Mađarska ima šanse da dobije te predmete.

„Naravno, znamo da se presuda može očekivati ​​za 18 do 24 mjeseca i praktično moramo preživjeti narednih nekoliko mjeseci“, rekao je Hegedűs. „Dakle, to je dugoročni problem, praktično se odgađa.“

Ipak, zaobilaženje jednoglasnosti može predstavljati druge probleme. I nije jasno da li bi sve države članice željele da se moć veta s vremenom smanji, budući da se često smatra posljednjim sredstvom za zaštitu nacionalnih interesa.

Sve države članice su u nekom trenutku prijetile da će koristiti svoj veto u Vijeću. On također služi kao izjednačavanje između manjih i većih država članica, jer osigurava da članice bilo koje veličine imaju jednaku moć za pregovaračkim stolom.

"Pravo veta je posljednja linija odbrane vitalnih interesa", rekao je Lattmann. "Svaki slučaj zaobilaženja doveo je do niza novih problema, često neoperabilnosti ili diskreditacije samog sistema."