Evropa se već suočavala sa "toksičnim koktelom": ratom u Ukrajini, Trumpovim napadom na globalnu trgovinu i usponom ekstremno desnih populista.
U ovom sumornom scenariju, došlo je do još jednog pada francuske vlade - ovog puta nakon što je bila na vlasti manje od jednog dana. Tržišta su se uplašila mogućnosti novih izbora, koji bi mogli dovesti ekstremnu desnicu bliže vlasti nego ikada prije.
U Briselu i drugim evropskim prestonicama, zvaničnici i diplomate izrazili su strahovanje da će liderstvo predsjednika Emmanuela Macrona u međunarodnim pitanjima poput Ukrajine i Gaze neizbježno oslabiti. Neki takođe strahuju da bi cijela ekonomija evrozone uskoro mogla biti u opasnosti.
"Francuska je prevelika da bi propala, tako da beskrajna politička nestabilnost ugrožava cijelu evrozonu", izjavio je diplomata EU za Politico pod uslovom anonimnosti.
Francuska je druga najveća ekonomija Evropske unije, vodeći igrač u G7, jedina nuklearna sila EU i stalna članica Savjeta bezbjednosti UN. Podjednako važno jeste da je pod Macronom bila politička sila koja je vodila poslove EU i kojoj je jedino Njemačka mogla da parira.
Istovremeno, Macron pokušava da odbije prijetnju ekstremno desnog Nacionalnog okupljanja, koji konstantno vodi u anketama, dok se istovremeno suočava sa velikim budžetskim deficitom Francuske.
Međutim, nijedna njegova vlada nije uspjela da progura mjere za ograničavanje javne potrošnje kroz parlament. Produženi politički ćorsokak sve više povećava vjerovatnoću novih parlamentarnih izbora prije kraja godine, produžavajući neizvjesnost.
Francuska opozicija sada traži prijevremenu ostavku Macrona sa mjesta predsjednika, čiji mandat inače ističe 2027. godine.
Svaki od ovih ishoda otvorio bi vrata ekstremno desnoj partiji Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, i imao potencijal da preokrene evropsku političku scenu. Štaviše, u diskusijama u diplomatskim krugovima EU dominirale su zabrinutosti zbog uticaja nestabilnosti na evrozonu.
Političke čitulje
U ponedjeljak su investitori na francuskim i drugim tržištima reagovali sa zabrinutošću na dramatičan pad izuzetno kratkotrajne vlade Sebastiena Lecornua. Francuske akcije i državne obveznice su pale, a sam evro je oslabio u odnosu na dolar. Glavni francuski indeks CAC 40 pao je za 1,4 odsto.
Na domaćem terenu, francuski zvaničnici su pokušali da umanje rizike, naglašavajući da tržišta ne bi trebalo da pretjeruju u reakcijama.
U Briselu su neke diplomate EU već pisale političku čitulju Macronu. Došao je na vlast 2017. godine razbivši establishment u francuskoj politici, naveli su. Sada izgleda da ne ispunjava očekivanja, dok njegov uticaj u Briselu ubrzano slabi.
Drugi diplomata EU osvrnuo se na Macronovo "naslijeđe" kao snažnog mislioca koji je iznjedrio mnoge ideje za unapređenje promjena u Evropi i koji je ubijedio druge lidere da usvoje neke od njih. Koncept "strateške autonomije", koji čini EU ekonomski i odbrambeno samodovoljnom, rođen je godinama prije u Parizu, uočio je diplomata.
Sada kada predsjednik Trump udaljava SAD od Evrope, to je ideja koja je sazrela u Briselu.
"Nema mnogo lidera koji su voljni i sposobni da razmišljaju pet ili čak dvije godine unaprijed", naglasio je diplomata u razgovoru za Politico.
Macron je, naravno, izabran da ostane na funkciji do 2027. godine i, uprkos nagađanjima, nema naznaka da će podnijeti ostavku. Međutim, ako ostane, francuski uticaj u EU će vjerovatno biti ograničen.
Razgovori među ministrima finansija o budžetu EU biće mnogo lakši za oblikovanje od strane Francuske, na primjer, ako bi zemlja mogla da šalje istog ministra na sastanke sa kolegama u Briselu, rekao je diplomata.
Ali učestale promjene u Parizu umnogome otežavaju stabilnost francuskog uticaja u Evropi.
Šta će biti dalje?
Macron je igrao centralnu ulogu u evropskim naporima da podrži Ukrajinu protiv Rusije - kako podsticanjem drugih zemalja da učine više kako bi opremile Evropu sopstvenim vojnim kapacitetima, tako i koordinisanjem saveznika.
Njegova zajednička inicijativa sa britanskim premijerom Keirom Starmerom za formiranje "koalicije voljnih" ostaje jedinstvena u pogledu podrške konačnom mirovnom sporazumu u Ukrajini. Snažna francusko-njemačka saradnja smatra se neophodnom da bi EU postala jaka i efikasna.
Zatim se postavlja pitanje šta ili ko će uslijediti. Ako Macron raspiše nove izbore, očekuje se da će francuska krajnja desnica pobijediti, iako je rejting Nacionalnog okupljanja u anketama uglavnom ostao stabilan na oko 30 do 32 odsto u odnosu na parlamentarne izbore 2024. godine.
Evropska krajnja desnica je ohrabrena padom Macronovih vlada, čak i prije ostavke Lecornua u ponedjeljak. Le Pen, "kuma" Nacionalnog okupljanja, proslavila je pobjedu desničarskog populiste Andreja Babiša na izborima prošlog vikenda u Češkoj Republici. Gert Vilders, holandski veteran krajnje desnice koji je osvojio najviše mjesta na posljednjim izborima u Nizozemskoj, upozorio je ranije ove godine "sve stare lidere", uključujući Macrona: "Vaše vrijeme je isteklo", podsjeća Politico.