ADVERTISEMENT

Prvo je predložila krajnje desničarska grupa "Patriote za Evropu", dok je drugo zatražila Ljevica. Međutim, ishod glasanja mogao bi da pokaže koliko je nezadovoljstvo Ursulom von der Leyen rasprostranjeno među evropolsanicima.

Obaranje Evropske komisije izuzetno je teško ostvariti. Za usvajanje prijedloga za izglasavanje nepovjerenja potrebne su najmanje dvije trećine glasova, što predstavlja većinu svih poslanika, kako bi Komisija bila primorana da podnese ostavku.

To znači najmanje 360 glasova — prag koji je nemoguće dostići bez podrške dijela sadašnje "centrističke koalicije", saveza koji čine Evropska narodna partija (EPP), Socijalisti i demokrate (S&D) i Obnovimo Evropu (Renew Europe), koji podržavaju Komisiju.

EPP ima 188 poslanika, S&D 136, a Obnovimo Evropu 75 mjesta. EPP, stranka Ursule von der Leyen, u potpunosti stoji iza Komisije i očekuje se da će glasati protiv oba prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.

Socijalisti i liberali takođe će odbaciti pokušaje izglasavanja nepovjerenja, uprkos određenim tenzijama unutar koalicije zbog neformalne saradnje EPP-a sa krajnjom desnicom i velikog zalaganja Komisije za pojednostavljenje regulative.

"Ne možemo sebi priuštiti ‘blokiranu EU’", rekla je predsjednica S&D-a Iratshe Garcia Peres tokom plenarne debate o prijedlozima za izglasavanje nepoverenja u ponedjeljak.

Iako se složila sa Ljevicom u kritici neaktivnosti Komisije po pitanju Gaze, Garcija Peres je istakla da je upravo njena grupa zaslužna za to što je Komisija predložila djelimičnu suspenziju sporazuma EU-Izrael i sankcije protiv izraelskih naseljenika i krajnje desničarskih ministara, kao i za uvođenje stambenog plana i odbranu klimatskih ciljeva.

"Ljevica je odbila pregovore. Naš odgovor je jasan: dijalog, pregovori i kompromis su plodonosni za poboljšanje života građana", rekla je ona.

Predsjednica grupe Obnovimo Evropu Valerie Hayer bila je još eksplicitnija, nazvavši stranke koje su predložile izglasavanje nepovjerenja "trolovima".

"Ekstremisti i populisti su najgori neprijatelji Evrope, inženjeri haosa koji žele da unište Evropu iznutra", rekla je Hayer tokom debate, misleći na Ljevicu i PfE, jasno stavljajući do znanja da njena grupa neće podržati nijedan prijedlog.

Ipak, ostaje da se vidi koliko će poslanika iz S&D-a i Renew-a odstupiti od partijske linije glasanjem za neki od prijedloga ili odlučivanjem da ne prisustvuju glasanju.

Druga opcija je vjerovatnija, jer se široko smatra načinom izražavanja nezadovoljstva: samo 98 socijalističkih poslanika od 136 glasalo je protiv posljednjeg prijedloga za izglasavanje nepovjerenja u julu, dok je jedan bio za, a troje uzdržano.

Psihološki prag

360 je broj na koji treba obratiti pažnju u dva glasanja o nepovjerenju iz još jednog razloga: to je bio ukupan broj poslanika koji su branili Evropsku komisiju glasanjem protiv posljednjeg prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.

To je bila vrlo tanka većina u parlamentu, koji ima 719 članova. I to je manje od 370 glasova koliko je Komisija dobila prilikom potvrde u novembru 2024. — što je, pak, manje od 401 glasa koliko je Ursula von der Leyen dobila kada je potvrđena za predsjednicu Komisije u julu 2024.

Dalji pad njene podrške zavisiće uglavnom od dvije političke grupe: ljevičarskih Zelenih/EFA i desničarskih Evropskih konzervativaca i reformista (ECR).

Iz različitih razloga, ove dvije grupe bile su podijeljene u posljednjem glasanju o povjerenju. Među konzervativcima, rumunski poslanici iz ultranacionalističke stranke AUR i Poljaci iz stranke Pravo i pravda (PiS) veoma su kritični prema Von der Leyen, dok su Belgijanci i Italijani više naklonjeni njenom političkom kursu.

"Svaka nacionalna delegacija (unutar ECR-a) biće slobodna da odluči kako će glasati u skladu sa razlozima i interesima sopstvenog naroda", najavio je kopredsjednik ECR-a Nikola Prokačini tokom debate, i čini se da će glasanje ponovo podijeliti grupu.

Unutar Zelenih, Italijani i Španci su generalno kritičniji prema Komisiji, i odbili su da učestvuju u posljednjem glasanju o povjerenju, dok su Nijemci i poslanici iz nordijskih zemalja oprezniji.

Prošli put glasali su protiv prijedloga za izglasavanje nepovjerenja, tvrdeći da ne mogu podržati pokušaj koji dolazi od krajnje desnice. Ovog puta vjerovatno će ponoviti taj potez čak i kada je riječ o prijedlogu Ljevice, koja napada Komisiju zbog sporazuma EU-Merkosur, njenog "neuspjeha" da se pozabavi klimatskom i socijalnom krizom i njenog pristupa izraelskom ratu u Gazi.

"U ovim ključnim trenucima, da li zaista želimo institucionalnu krizu? Šta tačno rješava to što sada nemamo Komisiju?", upitala je kopredsjednica Terry Reinteke tokom debate.

Dok ekstremi u hemiciklu ponovo pokušavaju da sruše Komisiju, sa malim izgledima za uspjeh, pojavljuje se simbolična trka između dva glasanja: koji prijedlog će dobiti veću podršku, i manje glasova protiv, u složenoj dinamici.

PfE bi mogao da podrži prijedlog za izglasavanje nepovjerenja koji dolazi od Ljevice, kako je sugerisao njen predsjednik Jordan Bardella, a potvrdio interni izvor za Euronews.

Ljevica neće uzvratiti istom mjerom, kako je jasno stavila do znanja njena kopredsjednica Manon Obri. Ali očekuje se da će neke delegacije, poput italijanskog Pokreta pet zvjezdica, prekršiti partijsku disciplinu.