ADVERTISEMENT

Rano obrazovanje i briga o djeci ključni su za uspjeh u školi, poslu i životu. EU tvrdi da svako dijete ima pravo na pristupačno i visokokvalitetno rano obrazovanje i brigu. Budućnost djeteta ne bi trebala zavisiti od porodične pozadine.

Međutim, troškovi brige o djeci i dalje predstavljaju veliko opterećenje za mnoge porodice u Evropi. Dok neke zemlje nude snažnu podršku, u drugima roditelji moraju potrošiti veliki dio svojih prihoda na vrtiće.

Dakle, kako se troškovi brige o djeci razlikuju širom Evrope? Koliko porodice plaćaju za brigu prije i poslije beneficija? I koji dio prihoda domaćinstva ide u vrtiće ili dnevne centre za brigu o djeci?

Šta obuhvataju podaci o troškovima i beneficijama brige o djeci?

Troškovi i beneficije brige o djeci se uveliko razlikuju širom Evrope, prema OECD-u. Podaci obuhvataju brigu u centrima, što znači brigu o djeci koja se pruža izvan doma u licenciranim ustanovama. To uključuje vrtiće, dnevne centre za brigu o djeci, jaslice, vrtiće i grupe koje vode roditelji, koje se nude s punim ili nepunim radnim vremenom.

Troškovi za porodice sa dvoje djece

Podaci OECD-a zasnivaju se na porodicama sa dvoje djece uzrasta dvije i tri godine. Neto troškovi brige o djeci su ukupne bruto naknade umanjene za dodatke za brigu o djeci, prilagođene promjenama poreza i drugih beneficija. Bruto troškovi brige o djeci su troškovi koje roditelji plaćaju nakon javnih subvencija pružaocima usluga, ali prije bilo kakvih popusta zasnovanih na porodičnim okolnostima. Dodaci za brigu o djeci mogu se ostvariti u obliku dodataka, poreskih olakšica, povrata naknada ili povećanja drugih prava.

Od 2023. godine, bruto troškovi brige o djeci za dvoje djece u EU kreću se od 552 eura u Njemačkoj do 39.229 eura u Holandiji godišnje. Uključujući zemlje EFTA-e i Veliku Britaniju, Švicarska je na vrhu liste sa 64.211 eura.

Bruto troškovi brige o djeci također prelaze 20.000 eura u Luksemburgu (30.254 eura), Velikoj Britaniji (27.071 eura ili 23.546 funti) i Irskoj (20.533 eura).

Najniži troškovi su u Njemačkoj (552 eura), a nekoliko drugih zemalja ima ispod 2.000 eura: Bugarska (884 eura), Mađarska (1.007 eura), Austrija (1.638 eura), Češka (1.843 eura), Hrvatska (1.911 eura), Litvanija (1.935 eura) i Rumunija (1.945 eura).

Među pet najvećih evropskih ekonomija, Velika Britanija ima najviše troškove brige o djeci, dok je Njemačka najjeftinija. Italija (10.032 eura) je također skupa, Francuska je u srednjem rasponu sa 7.717 eura, a Španija ima drugu najnižu od pet zemalja sa 2.452 eura.

Nordijske zemlje su blizu medijane, a Island sa 5.014 eura.

Neto troškovi brige o djeci zavise od toga da li porodice imaju jednog ili dva člana porodice.

Iznos podrške za brigu o djeci varira u zavisnosti od nivoa prihoda i broja članova porodice. Samohrani roditelji i porodice sa jednim članom porodice obično dobijaju više pomoći od parova sa dva člana porodice.

U nekim zemljama, obje zemlje plaćaju isto, obično tamo gdje su troškovi brige o djeci niži - često ispod 2.000 eura.

Kada su troškovi brige o djeci visoki, razlika između porodica s jednim i dva hranioca postaje značajna, kao u Švicarskoj, Holandiji, Francuskoj, Belgiji i Kipru. Samohrani roditelji i porodice s jednim hraniocem primaju znatno više beneficija.

Neto troškovi brige o djeci za porodice s jednim hraniocem kreću se od nule u Grčkoj, Italiji i Malti do 10.200 eura u Švicarskoj, a slijede Velika Britanija (9.991 eura ili 8.690 funti) i Irska (8.409 eura).

Holandija (6.563 eura), Belgija (5.524 eura), Finska (4.539 eura) i Norveška (4.177 eura) upotpunjuju prvih sedam najskupljih. Nijedna druga zemlja ne prelazi 4.000 eura. Troškovi su ispod 2.000 eura u 18 od 31 zemlje, a u 10 od njih su nula ili ispod 1.050 eura.

Za domaćinstva s dva člana porodice, neto troškovi brige o djeci značajno rastu u mnogim zemljama. Švicarska ostaje najskuplja sa 27.551 eura, a slijedi je Holandija (15.915 eura). Troškovi također prelaze 10.000 eura u Velikoj Britaniji (13.662 eura ili 11.848 funti), Irskoj (13.056 eura) i Belgiji (11.186 eura).

U većini zemalja, neto troškovi brige o djeci za parove s dva člana porodice su ispod 2.500 eura. U Italiji i Malti, oni ostaju na nuli, a slijedi ih Njemačka s 430 eura.

Francuska iznosi 6.523 eura, dok je Španija znatno niža s 2.452 eura.

Sve brojke se zasnivaju na domaćinstvima koja zarađuju 100% prosječne nacionalne plate, s jednim ili dva člana porodice.

Koliki dio vaše plate ide na brigu o djeci?

Najvažniji pokazatelj za razumijevanje pristupačnosti vrtića i poređenje zemalja je koliko posto plata ide na neto troškove brige o djeci.

Velika Britanija ima najniži udio sa 18%, a slijedi Slovačka (17%) za samohrane roditelje ili porodice sa jednim hraniocem.

U još pet zemalja, taj udio dostiže 10% ili više: Irska (14%), Češka (12%), Holandija i Rumunija (po 11%) i Švicarska (10%).

Rumunija je šesta po udjelu u prihodima, ali tek 14. po nominalnim troškovima (1.945 eura). To pokazuje da niže prosječne plate povećavaju opterećenje domaćinstava.

U većini evropskih zemalja, ovaj udio je 6% i manje, uključujući Njemačku (1%) i Francusku (6%).

Za parove s dvoje djece koji zarađuju, taj postotak se kreće od nule na Malti, u Bugarskoj i Italiji do 28% u Švicarskoj. Na Kipru i u Holandiji (po 26%) i u Velikoj Britaniji (25%), najmanje četvrtina prihoda domaćinstva ide na brigu o djeci.

U 19 zemalja, briga o djeci uzima 9% ili manje prosječne plate, uključujući Španiju (8%) i Njemačku (1%).

Međutim, teret u nekim zemljama značajno raste za osobe koje oba zarađuju u poređenju sa samcima: sa 6% na 26% na Kipru, 10% na 28% u Švicarskoj, 11% na 26% u Holandiji, 9% na 19% u Belgiji i 6% na 15% u Francuskoj.

Troškovi i udjeli variraju u zavisnosti od nivoa prihoda.

Dok se beneficije obično povećavaju kada domaćinstva zarađuju ispod prosječne plate, udio prihoda koji se troši na brigu o djeci često raste. U Irskoj, samac koji zarađuje 67% prosječne plate troši 19%, u poređenju sa 14% trošenja na 100% prosječne plate.

Parovi sa dva zarađujuća, kada oboje zarađuju prosječnu platu, troše 22% svoje plate na brigu o djeci. Ovaj broj raste na 25% kada jedan roditelj prima 67% prosječne plate, a drugi minimalnu platu.

Zašto su troškovi brige o djeci niski u Njemačkoj, a visoki u Velikoj Britaniji?

"Vrlo nizak postotak u Njemačkoj (slično Austriji) rezultat je efekta da su bruto troškovi brige o djeci u prosjeku vrlo niski“, rekao je za Euronews Business Michael Fuchs, viši istraživač u Evropskom centru za politiku i istraživanje socijalne zaštite.

Objasnio je da su u Austriji – i vjerovatno u Njemačkoj – bruto troškovi brige o djeci niski jer većina javnih institucija ne naplaćuje nikakve naknade. U Austriji su, na primjer, jaslice i vrtić besplatni, a plaćaju se samo troškovi ručka.

"Naprotiv, u Velikoj Britaniji su bruto troškovi brige o djeci vrlo visoki s obzirom na široko rasprostranjeno privatno tržište“, dodao je.