Italija je danas dala konačno odobrenje za izgradnju najdužeg visećeg mosta na svijetu, koji će povezivati Siciliju s kopnom, uprkos zabrinutostima koje uključuju zemljotrese, uticaj na okolinu i prijetnju uplitanja mafije.
Međuministarski odbor za nadzor strateških javnih investicija odobrio je projekat vrijedan 13,5 milijardi evra, saopštilo je Ministarstvo saobraćaja
Ministar saobraćaja Matteo Salvini rekao je da će projekat biti "akcelerator razvoja" u južnoj Italiji.
Preliminarni radovi mogli bi početi kasnije ovog ljeta, a početak gradnje planiran je za sljedeću godinu. Uprkos birokratskim kašnjenjima, očekuje se da će most biti završen do 2033. godine, rekao je Salvini.
Most preko Mesinskog moreuza je više puta odobravan i otkazivan otkako je italijanska vlada prvi put raspisala poziv za prijedloge 1969. godine, a posljednji put ga je oživjela administracija premijerke Giorgie Meloni 2023. godine, prenosi Euronews.
„Nije to lak posao, ali je investicija u sadašnjost i budućnost Italije, težak, ali razuman izazov“, rekla je Meloni, nazivajući most „strateškom infrastrukturom za razvoj južne Italije i cijele zemlje“.

Ideja o izgradnji veze između Sicilije i kopna datira još iz antičkog Rima.
Ova odluka označava političku pobjedu za Salvinija, koji je realizaciju mosta učinio zaštitnim znakom svog mandata, rekavši da bi to bila "revolucija" koja će donijeti radna mjesta i ekonomski rast.
Most preko Mesinskog moreuza bio bi dug skoro 3,7 kilometara, s rasponom visećeg mosta od 3,3 kilometra, što bi nadmašilo turski most Çanakkale.
Sa četiri saobraćajne trake okružene dvokolosečnom željezničkom prugom, most bi imao kapacitet da preveze 6.000 automobila na sat i 200 vozova dnevno.
Sigurnost u centru pažnje
Projekat bi mogao pružiti podsticaj italijanskoj obavezi da poveća izdvajanja za odbranu na 5% BDP-a, što je cilj NATO-a, budući da je vlada naznačila da će most klasifikovati kao odbrambeni, što će joj pomoći da ispuni sigurnosnu komponentu od 1,5%.
Italija tvrdi da bi most formirao strateški koridor za brzo kretanje trupa i raspoređivanje opreme na južne bokove NATO-a, kvalifikujući ga kao "infrastrukturu za jačanje sigurnosti".
Grupa od više od 600 profesora i istraživača potpisala je ranije ovog ljeta pismo u kojem se protivi vojnoj klasifikaciji, napominjući da bi takav potez zahtijevao dodatne procjene kako bi se utvrdilo da li bi mogao izdržati vojnu upotrebu.
Protivnici takođe kažu da bi ta oznaka potencijalno učinila most metom.
Ekološke grupe su podnijele dodatne žalbe EU. Izrazile su zabrinutost da će projekat uticati na ptice selice, a istovremeno su napomenule da studije o uticaju na životnu sredinu nisu pokazale da je projekat javni imperativ i da će svaka šteta po životnu sredinu biti nadoknađena.
Prvobitna vladina uredba o ponovnom aktiviranju projekta mosta sadržavala je odredbu kojom se ministarstvu unutrašnjih poslova daje kontrola nad mjerama protiv mafije.
Međutim, italijanski predsjednik Sergio Mattarella insistirao je da projekat ostane predmet zakona protiv mafije koji se primjenjuje na sve velike infrastrukturne projekte u zemlji, zbog zabrinutosti da bi ad hoc aranžman oslabio kontrole.

Projekat je dodijeljen konzorcijumu koji predvodi WeBuild, italijanska infrastrukturna grupa, koja je prvobitno dobila ponudu za izgradnju mosta 2006. godine, prije nego što je kasnije otkazana 2013. godine.
Most Çanakkale, koji je otvoren 2022. godine i koji je izgradila kompanija WeBuild, izgrađen je korištenjem inženjerskog modela prvobitno osmišljenog za most Messina, s profilom krila i oblikom palube koji podsjeća na trup borbenog aviona s otvorima koji omogućavaju prolaz vjetra kroz konstrukciju.
Odgovarajući na zabrinutost oko izgradnje mosta preko Mesinskog rasjeda, koji je izazvao smrtonosni potres 1908. godine, WeBuild je naglasio da su viseći mostovi strukturno manje osjetljivi na seizmičke sile.
Napominje se da su takvi mostovi izgrađeni u seizmički aktivnim područjima, uključujući Japan, Tursku i Kaliforniju.
Izvršni direktor kompanije WeBuild, Pietro Salini, rekao je ovog mjeseca investitorima da će most Messina "biti prekretnica za Italiju".