ADVERTISEMENT

Zlato je u utorak skočilo na rekordnih 3.508,50 dolara (3.015,08 eura) po unci, potaknuto očekivanjima smanjenja kamatne stope američkih Federalnih rezervi i rastućom neizvjesnošću za investitore.

Plemeniti metal se smatra utočištem za investitore, a potražnja za njim raste kada opadne povjerenje u stabilnost papirnih valuta ili finansijskih tržišta.

Ranije ove godine, cijene zlata su porasle kada je američki predsjednik Donald Trump najavio niz kontroverznih tarifa protiv drugih zemalja.

Rekordno visoka vrijednost zlata naglašava duboku nelagodu zbog globalnih izgleda i pitanja o nezavisnosti FED-a, dok američki predsjednik Donald Trump pojačava pritisak na kreatore politike, piše Euronews Business.

Dolar više nije "zlatni standard".

Rast cijena zlata dogodio se kao dio višegodišnjeg rasta cijena plemenitih metala.

Centralne banke od Azije do Bliskog istoka ubrzavaju kupovinu zlata četvrtu godinu zaredom, što snažno utiče na cijene, a predviđanja su da će vlade kupiti najmanje 1.000 metričkih tona zlata za svoje zlatne rezerve.

Ovaj potez otkriva smanjeno oslanjanje na američki dolar u vrijeme kada fiskalna putanja i političke bitke Washingtona zamagljuju njegov ugled kao svjetske rezervne valute.

Istraživanje 73 centralne banke koje je provelo Svjetsko vijeće za zlato otkrilo je da se očekuje da će 95% njih povećati svoje zalihe zlata u narednih 12 mjeseci, dok se očekuje da će gotovo tri četvrtine njih smanjiti svoje dolarske rezerve.

Kina, koja je još uvijek u pregovorima sa SAD-om o povoljnijem trgovinskom sporazumu, akumulira zlato mjesečno, zabilježivši deveti mjesec zaredom kupovine u julu.

Dedolarizacija će naštetiti najpouzdanijoj valuti na svijetu

Tokom većeg dijela moderne historije, većina nacionalnih valuta bila je direktno vezana za zlato - naime, vlade su garantovale da se papirni novac može zamijeniti za fiksnu težinu zlata koju su pohranile u svojim rezervama.

Svakodnevne transakcije su se obavljale papirnim novcem jer je to bilo mnogo jednostavnije od izračunavanja vrijednosti zlata ili nošenja poluga, dok su vlade te novčanice podržavale zlatom koje je sigurno čuvano u njihovim trezorima.

Nakon Drugog svjetskog rata, desetine savezničkih zemalja okupile su se u Bretton Woodsu u New Hampshireu kako bi bile domaćini Monetarne i finansijske konferencije Ujedinjenih nacija.

Odlučili su osnovati Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, te uspostavili sistem u kojem je američki dolar vezan za zlato po cijeni od 35 dolara po unci.

Drugim riječima, jedan dolar je predstavljao 1/35 unce. U to vrijeme, ovaj fiksirani kurs davao je dolaru neuporediv kredibilitet jer su SAD tada držale većinu svjetskih zlatnih rezervi.

Osiguravao je stabilnost za globalnu trgovinu i investicije oko 27 godina, sve dok SAD nisu napustile fiksirani kurs 1971. godine, urušavajući Bretton Woods sistem.

Duhovi Bretton Woodsa

Bretton Woods se urušio 1971. godine kada su američki deficit i inflacija iscrpili zlatne rezerve, čineći fiksirani kurs od 35 dolara neodrživim.

Predsjednik Richard Nixon je u to vrijeme okončao konvertibilnost dolara, prisiljavajući valute na slobodno fluktuiranje.

Kada su valute počele fluktuirati nakon Bretton Woodsa, devizna tržišta postala su arena gdje su se određivale njihove vrijednosti.

Umjesto da vlade garantuju fiksne kurseve, trgovci, banke i centralne banke sada kupuju i prodaju valute jedne protiv drugih, pri čemu se cijene ponekad mijenjaju iz sekunde u sekundu.

Sada američke politike ponovo utiču na navike centralnih banaka u kupovini zlata, a posebno je simbolično da je cijena zlata porasla na preko 3.500 dolara po unci - što je povećanje od više od 10.000% u odnosu na fiksni kurs od 35 dolara koji je utvrđen u Bretton Woodsu nakon Drugog svjetskog rata.