Kina tiho gradi alternativne rute kako bi izvozila robu u Evropu, bez prolaska kroz Južno more, kako bi izbjegla tenzije sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima u regiji.
ADVERTISEMENT
Planinski grad Chongqing u Kini postao je glavno središte kopnene trgovačke rute za koju neki kažu da bi mogla postati novi Sueski kanal.
Ruta je opslužena željeznicom i očekuje se da će postati najvažnije logističko središte Azije.
South China Morning Post je napisao da se grad brzo pojavio kao strateška tačka oslonca u kineskoj trgovinskoj mreži i da bi njegov model - ako nastavi biti uspješan - mogao inspirisati vladu da se odluči za slična ulaganja na zapadu zemlje.
Svaki dan grad upravlja stotinama pošiljki, povezujući zemlje jugoistočne Azije poput Vijetnama i Singapura s Evropom, uključujući Njemačku i Poljsku, koristeći brze teretne vozove.
Kratko vrijeme isporuke
Vrijeme isporuke kopnenim putem je 10-20 dana kraće nego tradicionalnim morskim rutama i znatno pojednostavljuje carinske procedure. Pokretanje brzog voza ASEAN-a 2023. godine skratilo je vrijeme isporuke između Hanoja i Chongqinga na samo pet dana, odakle će roba stići u Evropu za manje od dvije sedmice.
Pored strateške lokacije, Chongqing je i glavna proizvodna sila, odgovorna za proizvodnju oko trećine svjetskih laptopa, glavna baza za proizvodnju električnih automobila i glavni izvozni centar za četvrtinu kineskih automobila.
Geopolitičke dimenzije
Neki posmatrači smatraju da motivi Kine za korištenje ovog grada nemaju samo logističke, već i geopolitičke dimenzije. Trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama pod predsjednikom Donaldom Trumpom pokazao je opasnost oslanjanja na međunarodne morske puteve pod zapadnim utjecajem, poput Sueskog kanala i Hormuškog i Malajskog tjesnaca. Pandemija koronavirusa pogoršala je rizike, otkrivajući krhkost pomorskih lanaca snabdijevanja.
S obzirom na tekući rat u Ukrajini i neke kineske pošiljke koje su bile predmet zapljene 2023. godine, prolazak kroz Rusiju postao je rizičniji, iako je bilateralna trgovina između dvije zemlje dostigla 240 milijardi eura u 2024. godini. Stoga Peking insistira na razvoju "Srednjeg koridora" kroz Kazahstan i Kaspijsko more kako bi izbjegao Rusiju i morske tjesnace.
Međutim, Peking se suočava s mnogim izazovima u smislu carinskih kašnjenja, visokih troškova, loše infrastrukture i finansijske održivosti. Mnoge rute, posebno u okviru inicijative "Pojas i put", oslanjale su se na državne subvencije kako bi ih olakšale izvoznicima.