Cijena zlata skočila je na novi rekord, premašivši prethodni maksimum iz aprila, nakon što je predsjednik Donald Tramp uveo tarife povodom „Dana oslobođenja“, usred slabog dolara i očekivanja smanjenja kamatnih stopa u SAD-u ovog mjeseca.
Spot cijena zlata porasla je za 0,9 odsto na 3.508,70 dolara po unci tokom ranog trgovanja u Aziji, prije nego što je blago smanjila dobitke na 3.497 dolara.
Rast potražnje za zlatom
Potražnja za zlatom raste jer ga investitori vide kao zaštitu od inflacije i šire ekonomske neizvjesnosti, navode analitičari.
Dodatnu zabrinutost izazvala je i rasprava o nezavisnosti Federalnih rezervi, nakon što je Tramp izvršio pritisak na predsjednika Džeroma Pauela i pokušao da smijeni guvernerku Lisu Kuk. Očekivanja da će FED uskoro sniziti kamatne stope dodatno su potaknula rast cijene.
„Sve se uklapa kako bi se stvorila savršena situacija za višu cijenu zlata“, izjavio je Dejvid Vilson, direktor strategije roba u BNP Paribasu. „Rastući nivo ekonomske neizvjesnosti sasvim očito čini zlato privlačnijim.“
Prilivi u fondove kojima se trguje na berzi zlata pojavili su se kao važan izvor potražnje koji je podržao cijene, navodi se u bilješci Goldman Saksa. Analitičari banke predviđaju da bi spot cijena mogla da dostigne 4.000 dolara po unci do sredine sljedeće godine.
Sve važnija rezervna imovina
Cijena zlata gotovo se udvostručila od početka 2023. godine, jer su centralne banke širom svijeta povećale svoje zalihe.
Prošle godine zlato je preteklo euro i postalo druga najvažnija svjetska rezervna imovina centralnih banaka poslije dolara, čineći oko 20 odsto globalnih službenih rezervi.
Među najvećim kupcima bili su Indija, Kina, Turska i Poljska, prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, prenosi Seebiz.
„Postoji jasan trend dedolarizacije među pojedinim centralnim bankama“, istakao je Vilson iz BNP-a. „To je temeljna zaštitna mjera koja se i dalje nastavlja.“