ADVERTISEMENT

Ublažavanje američkih sankcija trebalo je pokrenuti oporavak venecuelanske privrede, u kojoj prihodi od nafte čine oko četvrtinu ukupnog BDP-a. Međutim, ekonomski pokazatelji govore da je oporavak i dalje skroman, što budi sumnju da značajan dio novca od prodaje energenata uopće nije vraćen u domaći privredni sistem.

Procjene prihoda i netransparentnost

Prema analizi Financial Timesa, urađenoj na osnovu podataka kompanije Kpler o isporukama nafte i procjenama agencije Argus Media, direktno procijenjena vrijednost izvezene nafte iznosi oko 11,5 milijardi dolara. Na osnovu historijskih kretanja cijena, ukupni prihodi premašuju 13 milijardi dolara, pri čemu u ovaj iznos nisu uračunati prihodi od izvoza minerala, koje SAD također prikuplja.

Unatoč ovim ciframa, na zvaničnoj internet stranici koju je venecuelanska vlada pokrenula za praćenje ovih sredstava — a kojom upravlja Washington — do sada je evidentirana samo jedna uplata, i to transfer od 300 miliona dolara iz marta.

Kontradiktorne poruke iz Vašingtona

Zvanični Vašington šalje oprečne informacije o tome kako se postupa s novcem. U januarskoj izvršnoj naredbi navedeno je da sredstva formalno pripadaju Venecueli i da ih SAD čuva u "skrbničkom i državnom kapacitetu".

Međutim, Donald Trump je kasnije izjavio da su prihodi pod njegovom ličnom kontrolom, ističući da su SAD kroz naftu višestruko nadoknadile troškove vojne operacije. Trump je naglasio da su troškove vratili 28 puta kroz naftu i da na tome mnogo zarađuju. S druge strane, Američko ministarstvo energetike tvrdi da će se novac usmjeravati u korist američkog i venecuelanskog naroda.

Ovakav pristup izazvao je reakcije i u američkom Kongresu, gdje i demokrate i republikanci traže uvid u trošenje sredstava. Demokratski kongresmen Joaquin Castro upozorio je da administracija upravlja milijardama bez adekvatne transparentnosti i zaštitnih mehanizama protiv korupcije. Američki zvaničnik Michael Kozak je na saslušanju u Kongresu potvrdio da se radi o novcu Venezuele, ali da oni moraju dobiti dozvolu SAD-a za njegovo korištenje, dodavši da se sredstva odobravaju za javne plate i održavanje naftne industrije.

Pridobijanje političke kontrole i posljedice zemljotresa

Pritisak na privredu dodatno je porastao nakon dva razorna zemljotresa koji su 24. juna pogodili Venezuelu. Ujedinjene nacije procjenjuju da će šteta na građevinskim objektima i infrastrukturi dostići oko 37 milijardi dolara.

SAD koristi finansijsku polugu nad naftnim prihodima kako bi držao pod kontrolom Delcy Rodríguez, koja upravlja zemljom uz smjernice iz Washingtona. Zvanični State Department tvrdi da su milijarde dolara isplaćene venecuelanskoj ekonomiji i da se provodi finansijski nadzor kako bi novac završio kod stanovništva.

Ekonomisti traže odgovore

Lokalni i međunarodni ekonomisti upozoravaju na spori rast. Zvanični rast BDP-a Venezuele u prvom tromjesečju iznosio je svega 2,5 posto, što je najslabiji rezultat u posljednjih pet godina.

Francisco Rodríguez iz Centra za ekonomska i politička istraživanja u Washingtonu navodi da je sporiji rast direktna posljedica toga što SAD nije doznačio cjelokupan iznos povećanih naftnih prihoda venecuelanskoj vladi. Bivši opozicioni poslanik i ekonomista José Guerra također je otvoreno zatražio veću transparentnost, pitajući gdje se novac nalazi pošto američka vlada ne pruža potrebne informacije.

Finansiranje obnove nakon katastrofe

Nakon zemljotresa, Delcy Rodríguez pokušava dobiti pristup sredstvima koja se nalaze izvan zemlje, uključujući novac Međunarodnog monetarnog fonda i venecuelansko zlato pod kontrolom Banke Engleske.

SAD je za pomoć nakon katastrofe izdvojio 386 miliona dolara i poslao vojne snage radi spašavanja i obnove. Američki otpravnik poslova u Caracasu, John Barrett, potvrdio je da će se dio novca s računa od naftnih prihoda staviti na raspolaganje za obnovu, ali konkretan iznos još uvijek nije objavljen.