ADVERTISEMENT

Rezoluciju o položaju Hrvata u BiH usvojila je prošle sedmice saborska vladajuća većina na prijedlog Domovinskog pokreta, a njom se u devet tačaka poziva hrvatska vlada da nastavi pružati podršku ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, prenosi Hina.

U fokusu Rezolucije su izbori u BiH i kako je navedeno preglasavanje Hrvata u BiH.

Hrvatski i bošnjački članovi predsjedništva biraju se u Federaciji BiH u kojoj su bošnjački birači brojniji od hrvatskih.

"Uvjeren sam da ćemo s ovim kandidatom kojeg mi predlažemo kao HDZ BiH ovaj put imati priliku da imamo svoje legitimne predstavnike, a to postaje osnova dugoročne stabilnosti BiH", istakao je Čović, koji je i predsjednik te stranke.

Darijanu Filipović je HDZ BiH istaknuo kao svoju kandidatkinju za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, ocjenjujući da ona ima realne izglede pobijediti na izborima nakon što su brojniji Bošnjaci u više navrata preglasali Hrvate.

Svog kandidata ima i hrvatska opoziciona petorka, Zdenka Lučića, ali i Komšićeva stranka Demokratska fronta koju zastupa Slaven Kovačević.

"Izražavam veliku zahvalnost što je donesena ova rezolucija, da jasno pokažemo koliko je za evropski put BiH i za njenu unutrašnju stabilnost poštovanje jednakopravnosti naroda", istakao je Čović, koji je uvjeren da i Bošnjaci razumiju da je to osnova stabilnosti zemlje.

"To je važan dokument koji potvrđuje snažnu podršku BiH u pitanju EU integracija", složio se Čovićev domaćin u Saboru Gordan Jandroković.

Bošnjački političari, međutim, nisu zadovoljni rezolucijom. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović reagovao je rekavši da usvajanje rezolucije predstavlja miješanje u unutrašnje poslove njegove zemlje što je protivno međunarodnom pravu.

Šef diplomatije BiH Elmedin Konaković je izjavio kako Hrvati u toj zemlji "imaju i više prava nego što im po zakonima pripada", ustvrdivši da su takav status izborili na štetu bošnjačkog naroda. Kazao je da će to dokazati na konferenciji u Sarajevu 5. avgusta.

U BiH će 4. oktobra biti održani opšti izbori. Čović je uvjeren da će Hrvati dobiti podršku.

"Kad pričate s bilo kojim predstavnikom bošnjačke politike, svako će vam bez izuzetka kazati da nije dobro da bošnjački narod bira Hrvate, njegove predstavnike", rekao je.

Čović je rekao i da ne bježi od saradnje s Miloradom Dodikom.

"Ne mogu ja negirati da je on predsjednik svoje stranke", rekao je Čović, tvreći da je "onaj koga izaberu predstavnici u Republici Srpskoj - partner".

Energetska saradnja

Domaćin susreta Gordan Jandroković istaknuo je da je BiH treća država po iznosima hrvatskih investicija, a robna je razmjena iznosila preko četiri milijarde eura prošle godine. U narednim se projektima posebno ističe projekt Južne gasne interkonekcije.

Radi se o projektu energetske povezanosti BiH s Hrvatskom kojoj je cilj veća sigurnost u snabdijevanju, a ima snažnu podršku američke vlade. Snažno je aktuelizovan taj projekt koji predviđa povezivanje BiH na gasni sistem Republike Hrvatske s LNG terminalom na Krku, čime će izbjeći zavisnost o gasu iz Rusije.

"Hrvatska je osigurala sredstva da se plinska veza dovede do granice s BiH 74 km, očekujemo isto od druge strane", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.

Čović je odgovorio da "sada slijede operativni postupci" u tom smislu jer je partner odabran, a sporazum između dviju strana potpisan, izrazivši nadu da izbori neće uticati na napredak u tom procesu.

"Ovaj projekt predstavlja novu dimenziju osnosa s SAD-om, jer ta zemlja, iako nam je puno pomagala, još nije investirala u BiH", zaključio je Čović.

Gasovod bi u Hrvatskoj vjerojatno trebao graditi Plinacro, a u BiH američka privatna firma AAFS Infrastructure and Energy koja važi za blisku vladi SAD-a Donalda Trumpa.

U nastavku radne posjete, Jandroković i Čović obići će LNG Terminal Krk-Omišalj kao osnovni tranzitni dio projekta južne gasne interkonekcije..